Klimatske promjene i napadi vukova čine ogromne štete u Zadarskoj županiji

Europska komisija, kako smo i pisali, predložila je smanjenje statusa zaštite vukova u Europi.

Trenutno klasificirani kao "strogo zaštićeni", bili bi preklasificirani u "zaštićene" prema Bernskoj konvenciji, što bi omogućilo veću fleksibilnost u upravljanju njihovim brojem. Prijedlog Komisije za ciljanu izmjenu Direktive o staništima u vezi sa statusom zaštite vuka sada će morati usvojiti Europski parlament i Vijeće.

"Hrvatska poljoprivredna komora je zjedno s kolegama iz drugih država članica radila pritisak na Komisiju i na nacionalne institucije zbog stalnih napada vukova s kojima se suočavaju poljoprivrednici, osobito u krškim krajevima", istaknuli su iz HPk.

Navode pritom da mapa populacije vuka u EU pokazuje veliku gustoću na području Hrvatske, što predstavlja veliki problem za poslovanje stočarima.

Klimatske promjene i vukovi

Nedavno je HPK na tu temu održala radionicu Soteria u Zemuniku Donjem. Kako je istaknuto, klimatske promjene i napadi vukova čine ogromne štete u Zadarskoj županiji.

Ova pionirska inicijativa koju financira Europska unija, posvećena je unapređenju rješenja osiguranja za prilagodbu klimatskim promjenama u različitim europskim regijama i zajednicama. kažu, testiranje rješenja putem osiguranja za prilagodbu klimatskim promjenama (Soteria) utjelovljuje sveobuhvatan i zajednički kreativan pristup usmjeren na rješavanje hitnih izazova kroz inovativne strategije osiguranja.

"Poljoprivrednici uslijed klimatskih promjena gube prihode, a kroz ovaj projekt se nastoji vidjeti zbog čega postoji nezainteresiranost osiguravajućih društava da kreiraju nove modele osiguranja, budući da se klima mijenja i bavljenje agrarom je postalo nepredvidljivo“, istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik za poljoprivredu zadarske županije.

Svaka regija, dodao je, ima svoje specifičnosti te postoji ozbiljna bojazan i otpor proizvođača za osiguranje svoje proizvodnje i stoke po sadašnjim dominantnim modelima osiguranja koji vrlo često ne pokrivaju štete, zbog čega poljoprivrednici vrlo često i odustaju od proizvodnje.

Najveći dio gospodarstava u županiji ima SO manji od 3.000 (oko 6.000 gospodarstava), pa većina proizvođača nema osiguranje usjeva.

Putem upitnika prikupljeno je oko 1.000 mišljenja i stavova farmera, kroz koje su detektirani najveće opasnosti vezano uz klimatske nepogode.

"U Zadarskoj županiji, suša i toplinski udari predstavljaju najveće izazove, dok većina poljoprivrednika nema osiguranje usjeva zbog male veličine gospodarstava. Često se osiguranje kupuju tek nakon gubitaka, a problemi s napadima vukova na stoku dovode mnoge stočare do prodaje stada jer se ne mogu adekvatno osigurati“, kažu iz HPK.

Strateški plan ZPP-a

Predstavnica HPK Tajana Radić prezentirala je sudionicima radionice mogućnosti postojećih mjere iz Strateškog plana ZPP-a koje financiraju rizike poljoprivredne proizvodnje a te mjere su: Mjera 76.01 Osiguranje poljoprivredne proizvodnje i 73.02 Ulaganja u obnovu poljoprivrednog potencijala.

Interes sudionika radionice pobudila je tema vezana uz novi prijedlog i inicijativu HPK oko osnivanja Uzajamnog fonda, odnosno da proizvođači sami financiraju te fondove, dok bi Ministarstvo sudjelovalo sa 20 posto. Na ovaj bi se način brže i značajnije pokrivale i financirale štete u agraru.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor