Klimatska kriza: Genetski modificirani usjevi na pragu EU?

Na nedavno održanoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu talijanski zastupnici su tijekom razgovora s povjerenikom EU za inovacije i međuinstitucionalne odnose, Marošem Šefčovičem izrazili svoju podršku genetski modificiranim usjevima, navodi Euractiv.

Rasprava je imala u fokusu moguće strategije prilagođavanja klimatskim promjenama, prvenstveno na toplinske valove i sušu koji postaju sve češći, a njihov utjecaj sve razorniji.

Italija pogođena sušom

Toplinski val koji pogađa Italiju donio je mnogo problema. Osim manjka vlage u zemljištu, nema vode za navodnjavanje, a proglašeno je i vanredno stanje u pet regija.

U pet talijanskih regija proglašeno vanredno stanje zbog suše

Rijeka Po je na rekordno niskoj razini, a more prodire duboko u kopno. U mnogim općinama se od građana zahtijeva racionalizacija potrošnje.

"Europa će morati biti u stanju da se osim hitnih, pozabavi i ovim mjerama", rekao je talijanski zastupnik Antonio Tajani. Zatražio je dugoročni plan koji bi jamčio opskrbu vodom i liberalizaciju upotrebe novih tehnologija tzv. potpomognute evolucije tako što će ih odvojiti od GMO pravila. To uključuje nove tehnike uzgoja biljaka (New Plant Breeding Techniques - NPBT), koje predstavljaju genetski inženjering kako bi se poboljšale osobine biljaka poput otpornosti na sušu i štetnike.

Je li GMO rješenje problema?

U Italiji GMO i nove tehnike uzgoja vide kao moguće rješenje na probleme koji su rezultat klimatskih promjena. Nedavno je Stefano Patuanelli, ministar poljoprivrede, hrane i šumarstva, pozvao na ukidanje zabrane upotrebe GMO-a za stočnu hranu zbog nestašice na talijanskom tržištu. Zastupnici su istaknuli potrebu za usjevima koji su otporni na sušu.

Povjerenik Šefrovič je rekao da Europa mora djelovati kada su u pitanju prilagođavanja klimi, smanjenje rizika od katastrofa i spremnosti na njih. Istaknuo je potrebu za boljim upravljanjem vodom i zemljištem.

EK je istaknula i potencijal novih genomskih tehnika NGT koje mogu doprinijeti ostvarenju ciljeva Zelenog plana, a koji uključuje ciljeve smanjenja upotrebe i rizika od pesticida za polovinu. Očekuje se rastuća digitalizacija u poljoprivredi koja bi uz bioinformatiku i genomiku biljaka smanjila upotrebu pesticida i gnojiva.