• Nelojalna konkurencija
  • 30.07.2020. 11:20
  • Grad Zagreb, Zagreb

Kleli smo se u domaću proizvodnju, a tržište nam je preplavljeno uvozom

Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno na policama trgovačkih lanaca prodaje po onima kojoj domaće ne može konkurirati. Slično je i s voćem i povrćem, a posebice s mesom i pekarskim proizvodima, navode iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Foto: Jumpstory
  • 691
  • 94
  • 0

Svi sektori hrvatske poljoprivrede pod snažnim su pritiskom nelojalne konkurencije, a iako se očekivalo da će Hrvatska država zbog korona krize započeti zaokret i više raditi na podizanju samodostatnosti i kontroliranja uvoza do toga nije došlo, priopćila je Hrvatska poljoprivredna komora.

Kako navode, situacija na terenu i u trgovini pokazuje da je hrvatsko tržište preplavljeno robom iz uvoza, po dampinškim cijenama, zbog čega je važno poduzeti hitnu reakciju nadležnih institucija te strože primijeniti sve odredbe Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, ali i Zakona o trgovini kao i kažnjavati one za koje se utvrdi da nude robu ispod proizvođačkih cijena, zaključak je 27. sjednice Upravnog odbora HPK. 

Kriza hrvatske poljoprivrede je na vrhuncu 

"Zahtijevamo od Ministarstva poljoprivrede da uputi oštar apel ostalim nadležnim institucijama i inspekcijama, kako bi pojačale kontrole na tržištu te da se formira radna grupa koja će izraditi analizu cijena na tržištu s koja dolaze ogromne količine roba, posebice mlijeka, mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, kako bi se utvrdilo jesu li cijene po kojima se nude uvozne robe u hrvatskoj trgovini niže od proizvođačkih cijena nego što su one u državama iz kojih se uvozi. Posebno je važno da se kreira i hitna intervencijska mjera kojom će se pomoći proizvođačima da održe svoju proizvodnju i uspiju koliko toliko konkurirati prevelikom uvozu roba, odnosno tržišnih viškova koji su preplavili naše tržište, iako smo se svi zaklinjali u domaću proizvodnju tijekom korona krize.

Izostala je reakcija države, a sada kad imamo stabilnu Vladu očekujemo od svih aktera u politici i institucija da shvate kako je kriza hrvatske poljoprivrede na vrhuncu i da je hitno potrebno nešto napraviti. Na ovaj način domaćoj poljoprivredi prijeti daljnje urušavanje", izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
 
Hrvatska, dodaju, ima EU zakone i propise, ali oni su mrtvo slovo na papiru jer se ne primjenjuju i nema adekvatne reakcije inspekcija i cijelog sustava u trenutku kada hrvatska proizvodnja dolazi na tržište. Potrebno je stoga napraviti analize cijena na tržištu te u proizvođačke cijene uvoznih roba ukalkulirati transport, trgovačke marže i sve druge troškove, a potom utvrditi radi li se o dampingu te reagirati na način kao što to rade druge države koje su uredile svoje tržište i vode brigu o svojoj proizvodnji.

"Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno na policama trgovačkih lanaca prodaje po cijenama kojoj domaće ne može konkurirati. Slično je i s voćem i povrćem, a posebice mesom i pekarskim proizvodima", navode iz HPK. 

Otkupna cijena mlijeka nije se mijenjala u zadnje dvije godine 

Kada je riječ o tržištu mlijeka situacija je alarmantna. UO HPK ističe kako se otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj nije mijenjala zadnje dvije godine, a izgubili smo kontinuitet u investiranju u farme i proizvodnju. 

"Ako želimo podići proizvodnju na 600 milijuna litara, što je strateški cilj, potrebno su snažne investicije ali i uređivanje tržišta. Državi je dovoljno da kroz dostupne EU sustave dođe do podataka i napravi analizu otkupnih cijena mlijeka u zemljama odakle nam mlijeko dolazi, a potom pregleda trgovačke kataloge i akcije po kojima se mlijeko iz uvoza prodaje našim potrošačima. Lako je utvrditi da se radi o dampinškim cijenama i nelojalnoj konkurenciji kojoj je teško konkurirati, a takva situacija traje godinama“, ocjena je HPK. 

Rešetar: Strategija poljoprivrede mora definirati kako proizvesti 600 milijuna kg mlijeka

Istaknuli su i da je turistička sezona dobra, ali meso se ne prodaje. "Za očekivati je bilo da će porasti potražnja za domaćim mesom, no na žalost klanje u Hrvatskoj je tijekom turističke sezone smanjeno za jednu trećinu. To je jasan dokaz da su se svi okrenuli uvozu mesa i da nam na tržište dolazi tržišni viškovi zemalja iz kojih uvozimo, a kojemu domaći proizvođači ne mogu konkurirati. Sve to stvara ogromne tržišne viškove domaće robe, pa su upitna sva ulaganje i davanje potpore hrvatskim proizvođačima, ako proizvođači mukotrpno rade, bore se, proizvode, a u konačnici svoju robu nemaju kome prodati", istaknuto je.  

Kodeks za otkup žitarica koristi se za rušenje cijene

Odbor za ratarstvo HPK, pak, podnio je izvještaj o ovogodišnjoj žetvi pšenice i ječma u kojem se ističe kako je Hrvatska ostvarila odličnu proizvodnju i prinose, ali otkupljivači mijenjaju standarde otkupa kako im odgovara u trenutku kada pšenica i ječam dođu do silosa, s ciljem da sruše cijene.

"Kodeks za otkup žitarica koji je na snazi ne funkcionira, odnosno funkcionira tako da otkupljivači mijenjaju standarde onako kako im odgovara s ciljem rušenja otkupne cijene. Hrvatska ima najnižu otkupnu cijenu u regiji i EU, a otkupljivači tvrde kako nema interesa za izvozom tržišnih viškova domaće pšenice što nije točno, jer smo svjedoci da kamioni ipak odlaze izvan zemlje. Ovakvo je stanje neodrživo, a iako smo zatražili da se na otkupno mjestu jasno istaknu uvjeti, to se nije dogodilo", zaključio je Upravni odbor te zatražio da se aktiviraju odredbe Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi i zaštiti proizvodnja.

Očekujemo od svih aktera u politici i institucija da shvate kako je kriza hrvatske poljoprivrede na vrhuncu i da je hitno potrebno nešto napraviti. Na ovaj način domaćoj poljoprivredi prijeti daljnje urušavanje, kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Zahtijevaju i da Vlada podnose izvješće o stanju robnih rezervi te propiše kako država mora imati robne zalihe za najmanje godinu dana, da bi se osigurala prehrambena suverenost i stabilnost tržišta ako će se korona kriza nastaviti. Proizvođači pšenice traže i da se više novca usmjeri na investicije u male domaće mlinsko-pekarske tvrtke koje će pokrenuti veću proizvodnju zamrznutih pekarskih proizvoda koje dolaze u Hrvatsku u ogromnim količinama.

"Svjesni smo da problema na terenu ima puno, a upravo kroz izradu nove Strategije želimo to mijenjati i smatramo HPK stožernim partnerom koji će sa svojim prijedlozima pomoći da uredimo domaće tržište. Hrvatska Vlada će učiniti sve kako bi se poljoprivreda održala i osnažila kao strateška grana jer je to cilj svima. Na svima nama je da zajedno učinimo sve da ne dođe do urušavanje proizvodnje, ali i funkcioniranja tržišta“, rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak

Poljoprivredi dana mala kvota za obnovljive izvore energije

HPK je priopćio i da je Hrvatski operater tržišta energije d.o.o. objavio Javni poziv za prikupljanje ponuda s uvjetima za sudjelovanje na natječaju za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Domaći povrćari na koljenima, uvoz i u korona krizi rastao za 11%

"Poljoprivreda koja prema svim EU dokumentima treba imati značajno mjesto doprinosu obnovljivih izvora energije, s ciljem jačanja konkurentnosti sektora prema uzoru ostalih članica EU nije niti spomenuta. U dodjeli kvota dobila je jedva 10 posto. Postavlja se pitanje zašto RH i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne koristi poljoprivredu kao važan sektor u doprinosu obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, osobito stočarstvo kojemu ce u novom programskom razdoblju to biti jedan od načina smanjenja CO2 i jačanja konkurentnosti te stvaranje novih radnih mjesta“, kazao je Mladen Jakopović. 

Komora je, naglašavaju, u nekoliko navrata tražila veći udio kvota za poljoprivredni sektor, razvoj bioplinskih postrojenja, veći udio korištenja ostataka i otpada iz svih grana poljoprivrede radi jačanja sektora najpogođenijeg stočarstva koje je u kontinuiranom padu, a sluha za razvoj poljoprivrede sukladno novim trendovima EU u RH očito nema.

Od Ministarstva su zatražili da HPK čini 51 posto članova svih Povjerenstava kako bi svoje prijedloge lakše prezentirali. Zatražili su izmjene i dopune Zakona o Komori koji je usvojen prije 2 godine, "ali zbog inertnosti Agencije za plaćanje pojedine odredbe, posebice one oko funkcioniranja i naplate članarine nikada nisu zaživjele", zaključuje se u priopćenju. 


Tagovi

Hrvatska poljoprivredna komora Mladen Jakopović Tugomir Majdak Domaća poljoprivreda Kriza na vrhuncu


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobro jutro! ;) #JohnDeere