Kasni sjetva pšenice

Iako je sjetva pšenice već trebala biti na samome kraju, na području Osječko-baranjske županije do sada je ona obavljena na tek skromnih 20 posto, od ukupno 60.000 hektara na koliko bi trebala biti posijana. Razlog tomu je što se odvija u otežanim uvjetima zbog prevlažnog tla uzrokovanog izuzetno nepovoljnim vremenskim uvjetima i čestim oborinama. »Nadam se da nam slijedi nekoliko lijepih dana te da će početkom studenoga biti povoljnije vremenske prilike kako bi ipak došli do željenih 60.000 hektara posijane pšenice na području Osječko-baranjske županije«, kazao je Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Osijek. Prema njegovim riječima, procjene govore kako će se ove jeseni na poljima Osječko-baranjske županije, osim pšenice na oko 60.000 hektara, posijati ječam na 10.000 hektara, zob na 2000 hektara, uljana repica na 3000 hektara te krmno bilje na 1200 hektara. »Pod pretpostavkom da će sljedeća godina biti klimatski prosječna te uz primjenu potrebnih agrotehničkih mjera, očekujemo da će pšenica imati prosječan prinos od oko pet tona po hektaru, što bi značilo 300.000 tona ukupne proizvodnje«, kazao je Nad. Za ječam se očekuje prinos od 4,5 tona po hektaru, za zob 2000 tona po hektaru, a za uljanu repicu 2500 tona po hektaru.

Budući da vodstvo Sindikata hrvatskih seljaka zadnjih dana ponovno prijeti prosvjedima, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić ocijenio je da razloga za prosvjede nema jer je Ministarstvo ispunilo sve svoje obveze prema poljoprivrednicima.
Poticaji za prošlogodišnju jesensku sjetvu su krenuli tako što se 40 posto isplaćuje u novcu, a 60 posto u vaučerima s kojima poljoprivrednici mogu podići repromaterijal. Osim toga, u tijeku su pregovori s poslovnim bankama o preuzimanju vaučera i radi podmirivanja kreditnih obveza ili isplate u novcu uz odgovarajuću naknadu. »Omogućili smo sve ono što je seljacima bilo potrebno da se pripreme za ovu sjetvu«, ustvrdio je Mikolčić najavivši i da će isplata štete za elementarne nepogode biti isplaćena do kraja godine. Prema procjenama obiteljskih gospodarstava, za ovogodišnju sjetvu pšenice potrebno je uložiti oko 7170 kuna po hektaru, što će poneki pokušati ublažiti sjetvom sjemena pšenice iz vlastite proizvodnje, tzv. tavanuše. Međutim, to donosi i određene rizike. »Prije svega, poljoprivredni proizvođači moraju biti odgovorni sami prema sebi. Ne bi trebali sijati nekvalitetno sjeme te ono mora imati barem minimalnu zaštitu protiv štetnika i bolesti«, kazao je Mikolčić zaključivši da sjetva netretiranog sjemena nosi brojne negativne posljedice, od slabijeg ponika do širenja bolesti koje se prenose sjemenom.

Autor: Maja Sajler Garmaz