Kad se udruže, i najmanji postaju veliki

Projekt pod nazivom Podrška razvoju održivih klastera pokrenut je u veljači 2011. godine, s dva milijuna eura iz IPA fonda i 400.000 eura iz državnog proračuna. Gotovo dvije i pol godine kasnije završen je osnivanjem triju klastera konkurentnosti u granama gospodarstva koje su ocijenjene strateškima: drvnoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji. Projekt je, prema ocjeni ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, bio vrlo uspješan jer je povezao više od 1300 ljudi koji su u njemu sudjelovali na razne načine. Sljedeća dva sektora u kojima se planira klastersko povezivanje na državnoj razini su brodogradnja i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Brodogradnja je, prema Marasu, dosad "uvozila za 10, prodavala za osam, a ubuduće bi trebala uvoziti za četiri i prodavati za 12". Za osnivanje klastera država je u zadnje četiri godine izdvojila 35 milijuna kuna, a već u srpnju bit će raspisan prvi natječaj za bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU-a, u kojem će klasteri za jedan projekt moći dobiti i do šest milijuna eura, više od svih domaćih poticaja dosad.

Nema članarine

Tijekom provedbe projekta, rekao je njegov voditelj Barry Condron, identificirano je čak 89 klastera u Hrvatskoj, ali i utvrđeno da stvarno funkcionira tek svaki drugi. U bazi projekta sada je oko 200 tvrtki uključenih u klastere, a prva tri klastera konkurentnosti već su izrodila neke konkretne inicijative. Tako se u prehrambenom klasteru dogovara osnivanje kulinarske akademije, drvni klaster pokrenuo je zajedničke aktivnosti oko novog dizajna namještaja, dok se automobilski klaster posvetio jačem razvoju električnih automobila. Izrađena su i mjerila za praćenje rada klastera, a iskustva stečena tijekom ustrojavanja prvih triju klastera konkurentnosti, uobličena u akcijske i komunikacijske planove, bit će iskorištena za osnivanje novih klastera, koji bi u budućnosti, smatra Condron, mogli značajno pridonijeti povlačenju novca iz EU fondova.

Pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak najvećim uspjehom projekta ipak smatra okupljanje cijele klasterske zajednice u Hrvatskoj, koja uključuje preko 2000 dionika iz gospodarstva, obrazovnog sustava i javne uprave. Jedna od pouka projekta je da se klasterima više neće iz državne blagajne pokrivati operativni troškovi, poput administracije i plaće klaster menadžera, nego će se financirati njihovi projekti, iz kojih će se onda pokrivati i troškovi poslovanja. Tri novoosnovana klastera konkurentnosti nemaju nikakve operativne troškove niti klaster menadžere, jer administraciju za njih vodi Agencija za investicije i konkurentnost. Zato klasteri, iako su organizirani kao udruge, nemaju ni članarine, što ih čini dodatno privlačnima za male poduzetnike. Članstvo u klasteru otvara niz novih poslovnih prilika, omogućuje sudjelovanje poduzetnika u razvoju strateških dokumenata za korištenje strukturnih fondova EU-a, pristup financiranju iz tih fondova, te uspostavljanje kontakata s klasterima iz EU-a s kojima se mogu razvijati međunarodni projekti.

Dunavska strategija

Klasteri koji dobivaju poticaje o svom su radu dosad izvještavali podacima o održanim edukacijama i broju sudionika, a ubuduće će se od njih tražiti podaci o rastu prihoda nakon realizacije nekog projekta. Klasteri će se moći natjecati i za sredstva iz EU-ove Dunavske strategije, u koju je uključeno 14 zemalja, a projekti će morati biti prekogranični, uz suradnju barem osam sudionika u jednom projektu.

Do kraja srpnja, najavila je Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva, bit će osnovano ukupno 12 klastera konkurentnosti, a potom slijedi osnivanje visokotehnoloških mreža za industriju u 12 proritetnih sektora, primjenom šest ključnih tehnologija, poput nanotehnologije, mikroelektronike, biotehnologije i fotonike.

Autor: D.Ž

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor