Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spodoptera frugiperda
  • 28.04.2022. 18:00

Jesenska sovica: Invazivni štetnik pred vratima Europe

Ličinke se hrane na preko 80 biljnih vrsta, a najviše strada kukuruz. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje

Foto: Depositphotos/madozi
  • 493
  • 61
  • 0

Najinvazivniji svjetski štetnik jesenska sovica (Spodoptera frugiperda) sve više se širi i uništava milijarde dolara vrijedne usjeve. Najviše su ugroženi usjevi kukuruza i drugih žitarica, ali i povrće, voće i drugo bilje.

Izvršni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Qu Dongyu je rekao da se radi o štetniku koji ne poznaje granice i munjevito se širi zauzimajući sve veće svjetske površine. Odobreno je produženje vremenskog okvira za Globalnu akciju do kraja 2023. godine uz proširenje aktivnosti.

U 2016. godini je prijavljena pojava sovice u šest afričkih zemalja. Kako se brzo proširila govori podatak da je 78 zemalja Afrike, Bliskog istoka, Azije i Pacifika prijavilo prisustvo i štete.

Procijenjeno je da samo u Africi ličinke jesenske sovice naprave štetu u visini do 9,4 milijarde dolara zbog gubitka prinosa.

Rezultat toga je povećanje upotrebe pesticida i smanjenje uroda, odnosno hrane. Ugroženo je zdravlje ljudi i prirodne sredine. Kako bi dali odgovor na situaciju "FAO Global Action for Fall Armyworm Control"koordinira sveobuhvatne mjere širom Afrike, Bliskog istoka i Azije. Uspostavljen je mehanizam koordinacije sa svjetske razine do poljoprivrednika, testirani su mehanizmi integralne zaštite u osam geo zona, a stvoreni su hibridi kukuruza koji pokazuju otpornost na ovog kukca.

FAO je u prosincu 2019. pokrenuo Globalnu akciju za suzbijanje jesenskih sovica (2019.-2022.) kao brz odgovor na invazivno širenje.

Obučeno je preko 140.000 terenskih radnika i poljoprivrednika u Africi kako bi se mogli uključiti u mjere zaštite usjeva.

Kukuruz je najviše na udaru (Foto: FAO)

Kakvi su rezultati poduzetih mjera?

Prema izvješćima, provođenje mjera obećavaju dobre rezultate. Zahvaljujući njihovoj realizaciji u Burkini Faso se navodi da su gubici prinosa uzrokovani sovicama konstantno na ili ispod pet posto od 2020. godine. Efikasnost biopesticida i biološke kontrole su do 90 posto.

Provođenje mjera je nailazilo na brojne probleme kao što su pandemija i nemogućnost okupljanja i obuke poljoprivrednika i stručnjaka, neujednačeno provođenje u državama, a upotreba opasnih pesticida i dalje je aktualna.

Karakteristike jesenske sovice

Štetnik pripada porodici sovica Noctuidae. Vodi porijeklo iz tropskog i suptropskog područja Amerike. Štete čine gusjenice koje se hrane na listovima biljaka. Hrane se na preko 80 biljnih vrsta, a kukuruz je na prvom mjestu ishrane. Od njih stradaju i rajčice, luk, grah, batat, lucerna, kupusnjače, jabuka, jagoda, naranče, breskve, proso, sirak, duhan, krizanteme, pelargonije i brojne druge vrste. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje. Osim na listovima, ličinke se hrane i na klipu kukuruza što djeluje na kvalitetu zrna i smanjuje prinos. Ubušuju se u plodove rajčice i drugog povrća.

Ima više generacija godišnje. Životni ciklus tijekom ljeta traje mjesec dana, a razvoj proljetnih i jesenskih može trajati i do dva mjeseca. Podnose temperature između 15 i 35ºC, a optimalna je od 20 do 30ºC. Odrasle jedinke jesenske sovice odlični su i izdržljivi letači. Mogu noću preletjeti i do 100 km.

Do sada je spriječen ulazak karantenskog štetnika putem robnih pošiljki. Veliki problem je što se brzo širi i zabilježen je u Egiptu (2019.) i Izraelu (2020.) što predstavlja veliki izazov da se spriječi dolazak ovog opasnog insekta na područje Europe.


Tagovi

FAO Jesenska sovica Spodoptera frugiperda Šteta Karantenski štetnik Ličinke Štetnik kukuruza


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.