Jeftinije žitarice, meso i šećer dovele do blagog pada cijena hrane

Cijene hrane bile su gotovo stabilne u kolovozu budući da su jeftiniji šećer, meso i žitarice neutralizirali poskupljenje biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, stoji u priopćenju agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je prošlog mjeseca u prosjeku 120,7 bodova i bio je tek neznatno niži u odnosu na blago revidiranu vrijednost u srpnju.

U odnosu na kolovoz 2023., riječ je padu za 1,1 posto.

Od žitarica poskupjela samo jedna 

Prošloga su mjeseca najviše poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,2 posto u odnosu na srpanj, a razlog je snažna potražnja za punomasnim mlijekom u prahu i sirom.

Poskupjela su i biljna ulja, za 0,8 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 20 mjeseci, budući da je rast cijena palminog više nego nadoknadio pojeftinjenje sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice.

Kada je riječ o pojeftinjenju, pad je bio najznačajniji za šećer, čak 4,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, odražavajući poboljšane izglede proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, ali i niže cijene sirove nafte. Na kraju mjeseca trend se naglo promijenio zbog požara na poljima šećerne trske u ključnim proizvodnim regijama u Brazilu.

Žitarice su u kolovozu pojeftinile za 0,5 posto, a razlog je pad cijena pšenice zbog slabe međunarodne potražnje i velike konkurencije izvoznika.

Kukuruz je pak blago poskupio, uglavnom zbog očekivanog negativnog utjecaja toplinskih valova na urod u Europskoj uniji te pojedinim dijelovima SAD-a. Razlog je i manja ukrajinska ponuda, uz revidiranu, sniženu prognozu proizvodnje.

Meso je pojeftinilo 0,7 posto, odražavajući pad cijena mesa peradi i ovčetine zbog slabe uvozne potražnje. Cijene govedine su blago porasle.

Proizvodnja žitarica na razini 2023.

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno snizio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,781 milijardu tona. To znači da bi se trebala zadržati na prošlogodišnjoj razini, uz blago snižene procjene uroda krupnozrnatih, uključujući kukuruz, prvenstveno zbog vrućih i suhih vremenskih uvjeta u državama EU, Meksiku i Ukrajini.

Proizvodnja pšenice trebala bi pak biti nešto viša no što su u FAO-u do sada očekivali i dosegnuti 791,4 milijuna tona, ponajprije zahvaljujući iznenađujuće dobrom urodu u SAD-u.

Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni zadržati na razini 2023/2024. i iznositi 2,852 mlrd. t.

Zalihe će vjerojatno na kraju nove sezone, u srpnju iduće godine, biti veće za 1,2 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 890 mil. t, navode u FAO, čime su blago snizili dosadašnju procjenu. 

Međunarodna trgovina ovom robom trebala bi se smanjiti za 3,3 posto u odnosu na prethodnu 2023./2024. sezonu, na 485,6 mil. t, uglavnom zbog smanjenog obujma trgovine krupnozrnatim žitaricama.