Jaja s dodanom vrijednošću

Obiteljsko gospodarstvo Marijančanka iz Marijanaca u Osječko-baranjskoj županiji osnovano je 1993. godine, a njegova primarna djelatnost je proizvodnja konzumnih jaja. Proizvodni kapacitet od 75.000 nesilica osigurava mjesečnu proizvodnju od prosječno 1.875.000 komada jaja ili oko 22,5 milijuna komada godišnje. Godišnji prihodi društva su između 10 i 12 milijuna kuna, pa se po kapacitetu i proizvodnji ubrajaju u veće proizvođače u Hrvatskoj.

Prednost Marijančanke pred konkurencijom je, kako kaže financijski direktor društva Krunoslav Jurišić, u tome što je stvorena od malog obiteljskog gospodarstva i što je rasla na temelju vlastitog kapitala. Sada posjeduju 200 hektara vlastite obradive zemlje, nemaju veće zaduženosti, redovno plaćaju svoje obveze, posjeduju nove objekte s modernom tehnologijom, stalno ulažu u razvoj i nove tehnologije i pri tome surađuju sa znanstvenicima.

Rezultat te suradnje su i jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama koje na hrvatskom tržištu nudi jedino Marijančanka. Nakon dvije i pol godine suradnje s timom znanstvenika Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka osmišljen je način hranjenja nesilica koji u konačnici osigurava bolji omjer nezasićenih masnih kiselina te poboljšani sastav žumanjka u odnosu na obično jaje.

Takva jaja proizvode u strogo kontroliranom postupku. Osim na projektu jaja obogaćenih omega-3 masnim kiselinama predstavnici Marijančanke rade sa znanstvenicima na još nekoliko novih projekata.

Tvrtka zapošljava 16 radnika i nema problema s plasmanom svojih proizvoda jer imaju godišnje ugovore s nekoliko velikih trgovačkih lanaca koji posluju u svim većim gradovima Hrvatske.

Tržište jaja prepušteno stihiji

Jaja prodaju pod svojom robnom markom Ideal, ali proizvode i jaja koja se na tržište plasiraju kao robna marka pojedinih trgovačkih lanaca. Bave se i uzgojem podmlatka nesilica te proizvodnjom žitarica i uljarica koje se koriste kao repromaterijal u mješaonici stočne hrane.

Jurišić ističe kako je, unatoč činjenici da je peradarska proizvodnja u Hrvatskoj na najvišoj razini specijalizirane industrijske proizvodnje, tržište jaja prepušteno stihiji na koje državne mjere nemaju nikakvih utjecaja. Ne postoje potpore komercijalnoj proizvodnji, a nije rijedak slučaj da se dogodi nekontrolirani uvoz konzumnih jaja koja se u maloprodaji nude po cijeni ispod materijalnih troškova proizvodnje uspješnih proizvođača na tržištu. Želja proizvođača je, zaključuje Jurišić, da se cijene na tržištu formiraju na sličan način kako se formiraju cijene mlijeka ili kruha kako bi se osigurala stabilnost na tržištu i onemogućila ucjenjivačka pozicija trgovaca prema malim proizvođačima.

Autor: Krešimir Sočković