Pretraga tekstova
Švicarski znanstvenici smatraju da bi se širenje ambrozije na koju je alergičan velik broj ljudi moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji se njome hrani, a time bi se smanjili i zdravstveni troškovi. No, laboratorijski testovi pokazali su da je moguće njegovo štetno djelovanje na suncokret.
Švicarski znanstvenici utvrdili su da je utjecaj ambrozije na ljudsko zdravlje podcijenjen te poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji dolazi iz Sjeverne Amerike.
Riječ je o Ophraella communa koji se smatra invazivnom vrstom u više od 30 europskih zemalja. Ovaj kukac može značajno smanjiti pelud ambrozije koja uzorkuje niz alergijskih reakcija (kihanje, svrbež, suzenje i peckanja očiju...). Znanstvenici smatraju da će se njegovo širenje i utjecaj vjerojatno povećati porastom temperatura koje su posljedica klimatskih promjena.
Dr. Urs Schaffner, vodeći autor studije za CABI kaže: "Provedeno istraživanje pokazuje da je utjecaj ambrozije na ljudsko zdravlje i ekonomiju uvelike podcijenjen. Biološka kontrola pomoću ovog kukca bi mogla ublažiti taj utjecaj u nekim dijelovima Europe u kojima je klima pogodna za njegov opstanak."
Ambrozija crpi hraniva i vodu biljkama i izaziva alergije kod ljudi
Naime, oko 13,5 milijuna ljudi u Europi pati od alregije koju izaziva ambrozija što uzrokuje ekonomske i zdravstvene troškove od oko 7,4 milijarde eura godišnje. Znanstvenici tvrde i da će balkanske zemlje poput Bugarske, Rumunjske i susjedne Srbije imati najviše koristi ukoliko se ovaj insekt uvede u biološku kontrolu.
Izračunali su i da bi njegovo uvođenje u borbu protiv ambrozije moglo smanjiti broj ljudi pogođenih alergijom na 11,2 milijuna što bi smanjilo troškove za miljardu eura godišnje.
Štetnik napada ambroziju hraneći se njome prije nego što procvjeta i počne oslobađati pelud, što djeluje pozitivno jer biljka tada ne stvara cvjetni prah koji izaziva alergijske reakacije.
Terenska istraživanja u Italiji dokazala su da Ophraella communa može smanjiti pelud ambrozije za čak 82%.
Profesor Heinz Müller-Schärer sa Sveučilišta u Fribourgu kaže: "Nismo isprva bili sigurni je li kukac koristan ili štetan. Laboratorijski testovi pokazali su da je moguće njegovo štetno djelovanje na suncokret. Međutim, terenski testovi u Kini i Europi to nisu dokazali".
Australija je ranije razmatrala njegovo uvođenje kao biokontrolu, ali je odustala jer je u laboratorijskim uvjetima dokazano da se kukac naseljava na suncokretu. Ovaj je insekt uočen i u Kini gdje se proširio, ali nije utvrđeno da je oštetio polja suncokreta. Do sličnog zaključka došli su i u Italiji.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?