Hrvatska poljoprivreda u EU

Pregovori s Europskom unijom u poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak - koje je hrvatskim seljacima najzanimljivije jer se u prvom redu odnosi na potpore - trebali bi biti dovršeni do kraja godine ili najkasnije početkom iduće, najavljuju u Pregovaračkom timu. Još uvijek postoji nekoliko otvorenih pitanja koja se ponajprije odnose na prijelazne rokove, a najzanimljivije je opet pitanje novca.

Kroz izravna plaćanja za hrvatske seljake je predloženo 373 milijuna eura godišnje. Hrvatski pregovarači traže da od prve godine u Uniji hrvatski seljaci dobiju puni iznos potpora, no Europska komisija je predložila rješenje iz prošlog kruga proširenja po kojem bi u prvoj godini nakon pristupa seljaci dobili 25 posto tog iznosa iz EU proračuna, u drugoj godini 30 posto, trećoj 35 posto, a u četvrtoj 40 posto. Nakon toga postoci bi godišnje rasli za 10 posto do punog iznosa. Uz to bi hrvatski poljoprivrednici i stočari trebali po prijedlogu EK-a dobiti 30 posto iznosa iz nacionalnog proračuna.

Trebamo i dodatke

Hrvatska strana očekuje da se kao dodatak u ukupni izračun uvrste i trenutačno minirana područja koja će nakon razminiranja postati poljoprivredna zemljišta, te posebno potpore za vinarstvo, no točni iznosi za te dodatke još nisu dogovoreni.

Kroz drugi stup potpora namijenjen ruralnom razvitku Komisija predlaže da se u 2012. godini za Hrvatsku iz EU proračuna osigura 201,6 milijuna eura, godinu kasnije 281,5 milijuna, te na kraju trogodišnjeg prijelaznog razdoblja 352 milijuna eura godišnje. U mjerama ruralnog razvoja sudjeluje i financiranje iz hrvatskog proračuna, i to u rasponu od 20 do 50 posto, ovisno o mjerama i ruralnim područjima na koje se odnose. Prema procjenama ukupan iznos za potpore ruralnom razvoju trebao bi na godišnjoj razini biti oko 458 milijuna eura.

Pregovora se i o proizvodnim kvotama za mlijeko i šećer. Prema nabavama godišnja kvota iznosila bi 750.000 tona mlijeka, od čega je 673.000 namijenjeno otkupu, a 77.000 izravnoj prodaji. Hrvatska traži povećanje kvota zbog restrukturiranja te povećanja koje je predviđeno posljednjim reformama Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

Izmjene propisa o vinu

Kad je riječ o šećeru, Hrvatska traži proizvodnu kvotu od 217.429 tona, dok Komisija želi utvrditi kvotu prema referentnom razdoblju.

Kako kaže Ružica Gelo, hrvatska pregovaračica zadužena za to područje, Hrvatska je dužna izraditi izmjene pregovaračkog stajališta koje će sadržavati pregled svih hrvatskih zahtjeva kojih će biti 45 ili 46. Većina izmjena odnosit će se na sektor vina jer je EU u međuvremenu promijenio propise vezane za taj sektor poljoprivrede.

”Europska unija planira u sljedećem razdoblju smanjivati izravne potpore seljacima, a veći dio iznosa davati kroz ruralni razvitak. Kod nas se često ta ruralna politika shvaćala kao folklor, no to ni slučajno nije tako”, ističe Ružica Gelo. Hrvatski seljaci mogu očekivati da će se ono što dobiju 2011./2012. godine uzeti kao referenca i nakon tog razdoblja davanja će biti fiksna za pojedine farme.

”Problem je u tome što većina malih proizvođača i malih farmi za sada ne može raditi projekte i aplicirati za sredstva iz drugog stupa - za novac namijenjen ruralnom razvoju. Upravo na tom području bit će potrebno najviše učiniti kako bi se potencijal koji se u novcu daje hrvatskom selu u potpunosti iskoristio i osigurao bolju poziciju hrvatskog sela na tržištu Europe”, zaključuje Ružica Gelo.

Ispunjena mjerila

U listopadu prošle godine, na početku pregovora u poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvoj određena su tri mjerila koja je Hrvatska trebala ispuniti prije zatvaranja pregovora. Hrvatska je donijela plan za uspostavu Agencije za plaćanja, Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) te su uvedene mjere zajedničke organizacije tržišta. Europska komisija je poslala misije koje su trebale procijeniti ostvareni napredak u provedbi tih planova. Budući da su nalazi misija pozitivni, očekuje se kako će u sljedećih mjesec dana biti donesena odluka da su mjerila za zatvaranje ovog poglavlja ispunjena. Za sada IAKS i Agencija ne moraju u potpunosti funkcionirati, no danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju to postaje nužno jer su oni ključni za povlačenje sredstava iz EU proračuna.

Autor: Krešimir Sočković