Hrvatska među sušom najteže pogođenim zemljama EU, gubici kukuruza i do 70 posto

Čelnici europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca iz najteže pogođenih europskih zemalja, upozorili su na ozbiljno pogoršanje uvjeta u poljoprivredi nakon ovogodišnjih toplinskih valova i suše. Na sastanku koji su organizirali europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen i irski ministar Martin Heydon, uoči sastanka ministara poljoprivrede EU-a u Dublinu, iznijeli su podatke s terena i pozvali na odgovor primjeren razmjerima krize.

Najviše su pogođene južna, središnja i zapadna Europa, posebno Slovenija, Austrija, Francuska i Italija. Značajne regionalne štete prijavljene su i u Hrvatskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Češkoj, Irskoj i Rumunjskoj.

Najveći gubici u ratarstvu

Najveći gubici zabilježeni su u ratarstvu. Kukuruz je u Sloveniji izgubio 50 do 70 posto prinosa, u Francuskoj oko 40 posto, a u Italiji 20 do 25 posto, dok su u pojedinim nenatapanim područjima gubici dosegnuli 70 posto.

"Žitarice, kukuruz i uljarice među najteže su pogođenim kulturama, a značajne gubitke bilježe i krumpir, šećerna repa i povrće, osobito na područjima gdje nema dovoljno vode za navodnjavanje“, navode iz Copa Cogeca.

Suša pustoši hrvatska polja: Kukuruz za silažu skida se već 10 dana, kreće i žetva suncokreta

Voće, grožđe i masline stradali su od toplinskog stresa, ožegotina od sunca, opadanja plodova te smanjene veličine i kvalitete. U Hrvatskoj se proizvodnja voća i grožđa procjenjuje manjom oko 30 posto, dok više od 90 posto maslinika navodno nema sustave navodnjavanja.

Zbog smanjene dostupnosti travnjaka i krme problemi su se prelili i na stočarstvo. Gubici u proizvodnji sijena i ispaši dosežu najmanje 50 posto u Mađarskoj te 30 do 90 posto u pogođenim područjima Njemačke, a nestašicu stočne hrane prijavljuju i Francuska, Slovenija, Španjolska, Italija i Irska.

"Potreba za kupnjom dodatne hrane za stoku povećava troškove proizvodnje i izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti opskrbe hranom tijekom nadolazeće zime“, upozoravaju.

Kriza povećava troškove

U nekim područjima proizvodnja mlijeka već je pala između 10 i 15 posto, a pogođeni su i dobrobit životinja, plodnost te veličina stada. Istodobno rastu troškovi inputa, gnojiva i energije, zbog čega posljedice više nisu ograničene samo na ovogodišnju žetvu.

Dosadašnje mjere uglavnom su nacionalne ili regionalne i uključuju državne potpore, osiguranje, upravljanje vodama i navodnjavanje. Copa Cogeca smatra ih nedovoljnima s obzirom na razmjere i geografsku rasprostranjenost šteta.

Ne smije se smanjivati ZPP proračun, prilagodite ga inflaciji - poručuju u Copa-Cogeca

"Potrebni su kratkoročni, srednjoročni i dugoročni odgovori koji odgovaraju veličini krize. Kratkoročno tražimo hitno rasterećenje likvidnosti, fleksibilniju primjenu instrumenata ZPP-a i bolju koordinaciju nacionalnih mjera na razini EU-a", poručuju.

U srednjem roku žele ulaganja u otpornije sorte, upravljanje vodama, infrastrukturu za navodnjavanje i bolje alate za upravljanje rizicima.

Traže i uklanjanje regulatornih prepreka prilagodbi, uključujući djelovanje vezano uz Direktivu o nitratima, privremenu obustavu CBAM-a za gnojiva te poboljšanje pristupa učinkovitim sredstvima za zaštitu bilja.

Ekstremi više nisu iznimka

Ovogodišnje ljeto pokazalo je da ekstremni vremenski događaji više nisu iznimka, već postaju sve češći i pogađaju različite dijelove Europe. Na sastanku je istaknuta i potreba da se od dosadašnjeg odgovora na pojedinačne krize prijeđe na dugoročnu pripremu za klimatske ekstreme.

"Europa si ne može priuštiti čekanje sljedeće krize prije nego što uloži u otpornost svoje poljoprivrede", upozoravaju.

Copa Cogeca zato traži dovoljno sredstava u budućem ZPP-u i Europskom fondu za konkurentnost za prilagodbu klimatskim promjenama, inovacije te upravljanje vodama i rizicima.

Poljoprivrednici i zadruge, osim proizvodnje hrane, održavaju zemljište i ruralna područja te doprinose zaštiti zajednica, što se posebno pokazalo tijekom ovogodišnjih šumskih požara. Od Europske komisije, država članica i Europskog parlamenta očekuju konkretne mjere na temelju iskustava ovog ljeta.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor