Ne smije se smanjivati ZPP proračun, prilagodite ga inflaciji - poručuju u Copa-Cogeca

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), Višegodišnji financijski okvir te novi financijski instrumenti Europske unije bile su teme jučer, 23. travnja u Bruxellesu održane skupštine europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca, na kojem su sudjelovali i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Kako je priopćeno iz HPK-a, glavni zaključci skupštine odnose se na potrebu povećanja proračuna za poljoprivredu te očuvanje snažne i samostalne Zajedničke poljoprivredne politike. Poseban naglasak stavljen je na veću financijsku potporu poljoprivrednicima, stabilnost njihovih prihoda, smanjenje administrativnog opterećenja te učinkovitije usmjeravanje potpora prema aktivnim proizvođačima.

Zadržati centralizirani sustav kontrola

Copa-Cogeca pritom zahtijeva da proračun za ZPP ostane najmanje na razini sadašnjeg programskog razdoblja od 2021. do 2027. godine, uz prilagodbu inflaciji. Također se traži da najmanje 20 posto sredstava unutar nacionalnih i regionalnih partnerskih planova bude namijenjeno poljoprivrednicima i zadrugama, što je dvostruko više od prijedloga Europske komisije.

Kada je riječ o Europskom fondu za konkurentnost, čiji ukupni iznos iznosi 223,3 milijarde eura, poljoprivredni sektor trebao bi dobiti najmanje 20 posto sredstava, odnosno oko 47,6 milijardi eura.

Što donosi novi ZPP? 22% manje za poljoprivredu, 60% za ribarstvo

Jedna od važnijih rasprava odnosila se i na regulatorni okvir ZPP-a. Copa-Cogeca protivi se uvođenju načela "ne nanosite značajnu štetu" (DNSH) u mjere ZPP-a, smatrajući da bi to dodatno opteretilo poljoprivrednike bez stvarnih ekoloških koristi. Umjesto toga, predlaže se zadržavanje centraliziranog sustava kontrola s jednim godišnjim nadzorom po korisniku, uvođenje tzv. "prava na pogrešku" te prijelazno razdoblje od jedne do dvije godine za prilagodbu.

Zamjenik predsjednika HPK-a Mladen Jakopović istaknuo je kako je potrebno pojednostaviti sustav. "Zalažemo se za ukidanje horizontalnih mjera koje stvaraju dodatnu složenost bez konkretnih koristi. Potreban nam je jasan, snažan i jedinstven proračun bez nacionalnih i regionalnih specifičnosti koje u ovom trenutku mogu oslabiti pregovaračku poziciju za ZPP", poručio je Jakopović.

Poljoprivreda - strateški sektor Europske unije

Na skupštini je također naglašeno kako poljoprivredu treba jasno definirati kao strateški sektor Europske unije, ključan za konkurentnost i sigurnost. U tom kontekstu traži se i aktivnije uključivanje poljoprivrednika i zadruga u upravljanje fondovima, dok prehrambena sigurnost mora ostati jedan od glavnih prioriteta EU-a.

Sudionici su se osvrnuli i na Uredbu o zajedničkoj organizaciji tržišta, koja bi trebala zadržati sektorske specifičnosti poput voća i povrća, vina, maslinovog ulja, pčelarstva i hmelja, uz učinkovite mehanizme za upravljanje kriznim situacijama. Među prijedlozima su i redovito usklađivanje interventnih cijena s inflacijom te očuvanje sredstava za sektorske intervencije.

Zaključeno je kako rezerve za krizne situacije moraju služiti isključivo očuvanju stabilnosti opskrbnog lanca hrane, a ne kao alat za tržišno upravljanje, čime bi se dodatno osigurala otpornost europskog poljoprivrednog sektora.