Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strategija obrane
  • 10.07.2025. 15:50

HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom

U javnom savjetovanju je Nacrt prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske. HPK je predložila dodatne izmjene za jačanje prehrambene sigurnosti

HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
Foto: Borna Jakšić/PIXSELL

"U slučaju kriznih situacija, obrana zemlje nije moguća bez osigurane stabilne opskrbe hranom, vodom i energijom odnosno osnovnim resursima za stanovništvo", reagiraju iz Hrvatske poljoprivredne komore na Nacrt prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske koje je trenutno u javnom savjetovanju.

Ovu logiku, kažu, dodatno potvrđuje i Zakon o poljoprivredi, koji definira da je "poljoprivreda strateška grana gospodarstva u RH te kao takva sastavni je dio ostalih razvojnih strategija“ .

Mjere za jačanje prehrambene sigurnosti

Stoga smatrajju kako je potrebno da ista eksplicitno uključi i sljedeće mjere za jačanje prehrambene sigurnosti i energetske otpornosti države:

  1. Povećanje domaće proizvodnje hrane te osnaživanje lokalnih lanaca opskrbe kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala otpornost sustava u kriznim uvjetima.
  2. Stvaranje strateških zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda (žitarice, ulje, meso, i dr.), uz odgovarajuću infrastrukturu za skladištenje i distribuciju.
  3. Osiguranje dovoljnih kapaciteta za proizvodnju i preradu hrane unutar zemlje, radi postizanja funkcionalne samodostatnosti.
  4. Izrada koordiniranih planova za upravljanje krizama u prehrambenom sustavu, u suradnji s nadležnim institucijama, proizvođačima, lokalnim vlastima, znanstvenom zajednicom i civilnim sektorom.
  5. Ubrzanje inovacija i digitalizacije u poljoprivredi, uključujući primjenu umjetne inteligencije, precizne poljoprivrede i razvoj biogospodarstva.

Drže da bi integriranjem navedenih mjera, Strategija na sveobuhvatan način odgovorila na izazove 21. stoljeća te osnažila sposobnost Hrvatske da zaštiti svoj teritorij, stanovništvo i ključne resurse, kako u mirnodopskim tako i u kriznim okolnostima.

Također smatraju, te su i komentirali u e-savjetovanju, da u poglavlju 3. Strateški obrambeni koncept, u dijelu koji glasi: "U tom kontekstu nastavit će se jačati civilno-vojna suradnja usmjerena na povećanje otpornosti države i društva – kroz osiguravanje kontinuiteta državne vlasti i ključnih javnih usluga, zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost opskrbe energijom te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti", treba dodati:

"...sigurnost opskrbe energijom, lokalnom hranom i vodom, te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti, ali i kritičnih znanja i vještina u području poljoprivrede, kako bi se stanovništvo moglo učinkovito prehraniti u uvjetima krize.“

Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske pročitajte ovdje

Napominju da je u kontekstu jačanja otpornosti, nužno prepoznati da su prehrambena sigurnost i pristup vodi jednako važni kao energetska opskrba, a uključivanje poljoprivrednih znanja i vještina u sustav civilne obrane ključno je za dugoročnu otpornost i opstojnost društva.

Kod poglavlja "Obrambena politika" predlažu, između ostalog, dodati sljedeće: "Stoga će Vlada usmjeriti obrambene i povezane sektorske politike prema očuvanju nacionalne otpornosti i jačanju kapaciteta za sigurnu, samodostatnu i održivu opskrbu ovim resursima u uvjetima kriznih i izvanrednih situacija.“

Nadalje, u stavku 5.2. Sposobnosti civilnog sektora za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju te za potporu Oružanim snagama, predlažu dodati i dio: "Osnažit će se suradnja svih razina vlasti i sektora, uz korištenje dostupnih europskih instrumenata i fondova.“

Također, predlažu dopuniti sljedeći odlomak: "Hrvatska će, u okviru strategije obrambene otpornosti, kontinuirano razvijati sposobnosti potpore države domaćina Savezu, uz poseban naglasak na infrastrukturu dvojne namjene, digitalnu sigurnost i održivost strateških zaliha opskrbe lokalnom hranom, vodom i energijom, te ostalih zaliha potrebnih za otpornost društva.“

Dodatna predložena mjera je da će Vlada formirati stručno tijelo za prehrambeno-energetsko-vodnu sigurnost civilnog društva, koje će pružati stručnu podršku pri izradi smjernica i operativnih okvira potrebnih za osiguranje stabilne opskrbe stanovništva ključnim resursima u kriznim uvjetima.

Tko hrani Hrvatsku vojsku?

Jer, zaključuju, civilna komponenta obrane nije potpuna bez integriranja sustavne opskrbe hranom, vodom i energijom, a uvrštavanje lokalne hrane i infrastrukture za zalihe u obrambene planove znatno povećava otpornost društva.

Izdvajanja za obranu

Inače, kako stoji u samo Nacrtu, Hrvatska je u 2025. godini dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u visini od najmanje 2 % bruto domaćeg proizvoda, dok je cilj od 20 posto obrambenih izdvajanja usmjerenih za opremanje i modernizaciju Oružanih snaga ostvaren već 2021. godine.

U 2025. godini Hrvatska izdvaja 29,3 % svojih obrambenih sredstava za opremanje i modernizaciju, što iznosi 0,59 % BDP-a, znatno više od preporučenih 0,4 % u okviru NATO-a. Povećana razina savezničke ambicije u kontekstu značajno izmijenjene geopolitičke situacije upućuje na skoro revidiranje navedenog NATO-ovog zahtjeva te je izgledno kako će se od saveznica očekivati dogovor o značajno većim izdvajanjima za obranu od trenutačno minimalnih 2 %.

U tom svjetlu, Vlada je već postavila cilj da do 2027. godine obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,42 % BDP-a, pri čemu će udio za opremanje i modernizaciju iznositi 41,7 %, odnosno 1,01 % BDP-a – više nego dvostruko iznad NATO-ova preporučenog minimuma.


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Izdvojen oglas

KLUB

Samonikli suncokret več privukao pažnju pčeline zajednice, ali Surimi CL na polju nikako da procvate, ili je OSSK-a u sjeme zaboravio ugraditi latice. Znakova cvatnje ima i pčela a latica nema. 🤔🤔 Nije ni kukuruz loš, od vručina propucao... Više [+]