HPK od vlade traži zaštitu od uvoznog lobija

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) predložit će novoj vladi program za spas hrvatske poljoprivrede, a spremna je podržati i Vladin agrarni program ako ga ocjeni boljim od svoga.

Darko Grivičić, predsjednik HPK, kazao nam je nakon Skupštine Komore, koja je u petak održana u Zagrebu, da Poljoprivredna komora želi biti partner novoj vladi, jer je hrvatska poljoprivreda na koljenima. No, drži da u njoj ima još »životnih sokova« pa očekuje, kaže, da tu neće biti potrebe za dijetom, kako je to najavio budući premijer. Dodao je da nova vlada treba odmah prionuti na posao te očekuje što skori susret sa Zoranom Milanovićem i budućim ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom.

Na Vladi je, kaže, da izabere politički model privatizacije poljoprivrednog zemljišta, bilo da je riječ o prodaji, zakupu ili koncesiji, jer se taj problem nakon 20 godina mora jednom rješiti. Trenutačno gotovo milijun hektara državne zemlja stoji neobrađeno, dok u Slavoniji farmeri nemaju čime hraniti stoku.

HPK Vladi predlaže mjere za povećanje domaće proizvodnje jer hrvatska poljoprivreda i dalje ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljnih za domaće potrebe. Dakle, nekonkurentna proizvodnja na usitnjenim posjedima ono je što uvelike koči razvoj tog sektora.

Grivičić drži da bi poljoprivredna proizvodnja, uz turizam, trebala biti okosnica razvoja Hrvatske. Nema te zemlje, kaže, koja je danas razvijena, a da nema dovoljno hrane za svoje potrebe. O izvozu da i ne govorimo.

HPK traži da se ne režu proračunska izdvajanja za poljoprivredu, jer EU-proračun za poljoprivredu i ruralni razvoj čini 47 posto zajedničkog proračuna zemalja Unije, koje iz nacionalnih proračuna izdvajaju oko osam posto za poljoprivredu, dok taj iznos u Hrvatskoj nije veći od 2,5 posto proračuna. Naravno, proračunska izdvajanja za poljoprivredu teško da će biti veća, jer je on po hektaru u Hrvatskoj već pri samom vrhu što se tiče novih članica Unije (EU-12).

Uz to, HPK drži da bi poljoprivrednike, odnosno domaće tržište, država napokon trebala zaštititi od uvoznog lobija koji godinama ugrožava domaću poljoprivrednu proizvodnju. Posebno bi mjesto, dodaje, trebao dobiti selo, odnosno ruralni razvoj, za koji se u Uniji od lani izdvaja više novca iz proračuna nego za samu poljoprivredu.

Grivičić drži da bi selo trebalo dobiti svoje mjesto i u nazivu novog ministarstva poljoprivrede. Ruralni prostor je kod nas posebno zapušten, a riječ je o nacionalnom resursu. Mnoga obiteljska gospodarstva stoje potpuno neiskorištena.

Nijedna dosadašnja vlada nije uspjela riješiti socijalnu sliku sela, koja nije odvojena od poljoprivrede i koja više ne može nositi taj teret na leđima, zaključuje Grivičić.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ