Gotovo 25 milijuna tona žitarica zaglavilo u Ukrajini, a glad kuca na vrata

Agencija za hranu UN (FAO) objavila je da je u Ukrajini ostalo skoro 25 milijuna tona žitarica koje zbog infrastrukturnih izazova i blokiranih crnomorskih luka ne mogu napustiti ovu zemlju, izvjestio je Euroactiv.

Prema podacima Međunarodnog vijeća za žitarice Ukrajina je bila četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza u sezoni 2020/21. i šesti izvoznik pšenice.

Josef Schmidhuber, zamjenik direktora FAO-a, je rekao da bi se blokirana roba mogla izvesti, ali ne može napustiti zemlju zbog nedostatka infrastrukture i blokade luka. Dodao je da bi puni silosi mogli dovesti do nestašice skladišta tijekom sljedeće žetve u srpnju i kolovozu.

Izvoz se od početka rata preusmjerio na zapadne granice preko željeznice i malih dunavskih luka. Iz rumunjske luke Konstanca 28. travnja prvi je put nakon početka rata krenuo transport preko 71.000 tona ukrajinskog kukuruza. Druga luka koja je u igri je bugarska Varna, ali ona ima ograničen kapacitet za izvoz te vrste robe. 

Glad kuca na vrata

Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda je pozvao na otvaranje ukrajinskih luka kako bi uskladištena hrana našla put prema svijetu prije nego što globalna kriza gladi izmakne kontroli.

Ukrajina posijala manje jarina, Tursku muči suša, a Rusija najavljuje rekorde

"Ukrajinski silosi za žitarice su puni, a 44 milijuna ljudi širom svijeta sve je više ugroženo pojavom gladi", izjavio je izvršni direktor WFP-a, David Beasley koji predlaže otvaranje luka kako bi hrana neometano mogla biti transportirana u oba smjera.

Osim u lučkim skladištima, žitarice se nalaze natovarene na brodovima koji ne mogu isploviti. Prije rata izvoz se odvijao preko sedam crnomorskih luka, a osam mjeseci prije ruske invazije je izvezen skoro 51 milijun metričkih tona.

Analiza WFP-a pokazala je da se 276 milijuna ljudi širom svijeta već suočilo s akutnom glađu početkom 2022. godine, a očekuje se da će se taj broj povećati za 47 milijuna ljudi. Posebno je ugrožena podsaharska Afrika.

Cijene prehrambenih proizvoda rastu, a najviše su rasle cijene kukuruza i pšenice. Operativni troškovi WFP-a dostigli su 71 milijun dolara mjesečno, smanjujući njegovu sposobnost odgovora na krize gladi širom svijeta. Ovaj iznos je ekvivalentan trošku dnevnog obroka za skoro četiri milijuna ljudi tijekom jednog mjeseca.

Što radi Europska unija?

Europska unija je pružila humanitarnu pomoć u hrani u iznosu od 25 milijuna evra za ljude pogođene ratom u Ukrajini i Moldaviji. To će omogućiti WFP-u da nastavi pomagati onima koji su žrtva invazije. Iz ove organizacije upozoravaju da je unutar Ukrajine raseljeno preko 7,7 milijuna ljudi, a da su logistički sustavi dopremanja robe prekinuti i pitanje je hoće li ju ljudi moći pronaći. 

Kada je riječ o EU, Europska komisija će predstaviti plan za značajno povećanje količine hrane koju Ukrajina može isporučiti najugroženijim državama diljem svijeta kopnenim putem - EU cestama i željeznicama.

Povjerenik EK za poljoprivredu Janusz Wojciechowski najavio je plan akcije rekavši da se uništena poljoprivreda ove zemlje mora stabilizirati širenjem izvoznih kanala. 

"Neophodno je organizirati alternativne koridore za izvoz, posebno za pšenicu, kukuruz jer Ukrajina ima dosta zaliha", rekao je Wojciechowski za Politico. 

Povjerenik EU također je oštro upozorio da Rusija dodatno nastoji okrenuti situaciju u svoju korist. Kaže da ne samo da bi Moskva mogla preuzeti ukrajinski udio na globalnom tržištu roba poput kukuruza i pšenice, već se želi prikazati kao dobrotvor koji radi uslugu siromašnim zemljama.

"Ovo je ruska propaganda. Oni namjerno uništavaju ukrajinski poljoprivredni potencijal, a sljedeći korak će biti da su prijatelji svijeta i da se prikazuju kao spasitelji", rekao je.