Globalno tržište robota u poljoprivredi udvostručit će se do 2025.

Nestašica radne snage i održiva proizvodnja hrane glavni su pokretači rasta prodaje robota u sektoru poljoprivrede. U nizozemskoj banci ABN AMRO istražili su, a onda i mapirali globalno tržište dronova, robota za mužnju i hranjenje, poljskih robota, autonomnih traktora te srodnih strojeva kao i hardvera i softvera za analizu podataka, navodi futurefarming.

Predviđa se prosječni godišnji rast od 15%

Prema proračunima i procjenama banke, postojeće svjetsko tržište za "agritech" sektor iznosi 6,2 milijarde eura. Nestašica radne snage, pojačana učincima izbijanja Covid-19 na međunarodna putovanja migranata i sezonskih radnika, te zahtjevi potrošača i zakonodavstva za održivom proizvodnjom hrane glavni su pokretači rasta za očekivano udvostručavanje 2025. Prosječni godišnji rast predviđa se za 15 %.

Al Virgo: Robot koji može brati više vrsta plodova

Nizozemski proizvođači trenutno imaju tržišni udio od 11% (715 milijuna eura), uglavnom zahvaljujući dominantnim tržišnim udjelima kada je riječ o robotima za mužnju i hranidbu, a s tvrtkom Lelyem na čelu. Ukupni promet ove vrste tehnologije u toj zemlji može narasti na 2,5 milijarde eura do 2030., s prosječnim godišnjim rastom od 13%.

ABN AMRO također signalizira postojeća uska grla koja narušavaju rast i mogućnosti ovoga sektora, a to su zakoni, manjak znanja i nedovoljan pristup subvencijama, financiranju i privatnom kapitalu.

Za rast zaslužan nedostatak radne snage

Početkom 2020. godine 18% nizozemskih poljoprivrednika i uzgajivača povrća u staklenicima zabilježilo je nedostatak radne snage. Broj je pao na oko 14%, što je puno više u odnosu na 3% od prije četiri godine.  

Nizozemski proizvođač robota za branje šparoga Cerescon početkom ove godine čak je evidentirao nedostatak od 30% za ručnu berbu tog povrća. Zbog nestašice, troškovi ove vrste rada rastu što dovodi do većeg zanimanja poljoprivrednika za robotska rješenja.

Održiva proizvodnja hrane

Svjetska populacija, kao i broj onih u srednjoj i višoj klasi rastu, što treba zadovoljiti učinkovitijom proizvodnjom hrane iz, s druge strane, sve manje raspoloživih površina za uzgoj. 

EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaje za eko proizvodnju?

Preferencije potrošača za održivu i organsku hranu, kao i zakonski propisi kojima se smanjuju količine kemijskih sredstava zaštitu usjeva, kao što je Strategija EU Od farme do vilice, stvaraju dodatni pritisak na proizvodnju, ali će vjerojatno i ubrzati zanimanje poljoprivrednika za robotizaciju.

Foto: Flickr licenca CC

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor