Fijasko vladinih operativnih programa za poljoprivredu

- Vladini operativni programi potpore poljoprivrednoj proizvodnji, na osnovi kojih je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kreditirala poljoprivrednike uz poticajne kamate, doživjeli su fijasko - piše Business.hr.

Prema dokumentu koji je HBOR uputio Vladi, upozoravajući na alarmantno stanje s kreditima, zaključno s 31. prosinca 2010. godine, od 492 odobrena kredita vrijedna 853 milijuna kuna samo ih se 33 posto uredno vraća, a 67 posto korisnika ili kasni s uplatama ili uopće ne vraća kredit, dok je račun 81 korisnika blokiran.

Operativni programi podizanja novih farmi (i trajnih nasada) doneseni su 2004. godine s ciljem da se do 2010. povoljnim kreditima i kamatama Hrvatske banke za obnovu i razvoj izgradi što više novih farmi i poveća konkurentnost naših poljoprivrednika prije ulaska u EU. Najveći interes odmah je zavladao za govedarski program, posebice gradnju farmi muznih krava jer je tada bila povoljna otkupna cijena mlijeka te relativno visoke tvorničke i državne premije. Najviše je novih farmi muznih krava podignuto na području Osječko-baranjske županije - prema nekim podacima, riječ je o više od 60 farmi, od kojih je polovina iz operativnih programa, a ostale putem poslovnih banaka.

U razgovoru s nekim od farmera doznali smo da je osnovni razlog zbog kojeg ne mogu vraćati kredite (budući da je postojao grace period dvije godine, neki ih nisu ni počeli plaćati) taj što je u međuvremenu pala otkupna cijena mlijeka, prerađivači su ili smanjili ili ukinuli tvorničke premije, cijena stočne hrane je sve više rasla, a mnogi su zbog podmirenja ostalih dugovanja morali dio svog stočnog fonda prodati. U tim za poljoprivrednike teškim vremenima mnogi su očekivali pomoć države, koju smatraju i najviše odgovornom jer ih je, kako tvrde, “navukla” na kredite, no ona je izostala. Kako će se dalje situacija odvijati, ostaje vidjeti. Naime, u pismu, koje je Business.hr dobio na uvid, HBOR debakl najavljuje kroz jedinu preostalu mogućnost za naplatu potraživanja - zapljenu imovine kojom su seljaci jamčili za dobivene kredite, što osim objekata u pravilu znači i kuće.

Zapljene, kako navodi HBOR, jedine su preostala opcija u nekim slučajevima i trebale bi se uskoro provesti. Kako bi se to izbjeglo, HBOR traži financijsku pomoć Vlade korisnicima kredita, ali ne otkriva koliki bi iznos zakrpao kreditne rupe.

Autor: Z.Rupčić