"Eurovoće zadruga" ostvarila rekordnu proizvodnju

Prvi ovogodišnji susret tridesetak najvećih proizvođača povrća i voća i Uprave orahovačke 'Eurovoće zadruge' bio je prilika za dogovor ovogodišnjeg uzgoja voća i povrća koji će, kako je najavljeno, za desetak posto biti veći nego 2009. godine kada je u Orahovici prerađeno oko 6500 tona povrća i voća.

Zbog kvalitetnije pripreme povrtlarima i voćarima predavanja su održali Božidar Benko sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te Boris Filipović iz tvrtke 'FIL.B.IS specijalizirane za sustave navodnjavanja. Oko 900 proizvođača povrća i 300 proizvođača voća lani su prerađivačima isporučili sirovine vrijedne više od 14 milijuna kuna koje su seljacima, najvećim dijelom i isplaćene. Nova, proizvodna godina donosi nove izazove, ali i brige, jer se proizvođači najviše plaše nelojalne konkurencije i uvoza povrća i voća iz Srbije i Makedonije.

- Lani je moje OPG proizvelo oko 100 tona povrća i voća vrijednog oko 500 tisuća kuna, a sve to isporučeno je tvornicama i trgovačkim lancima. Kupci su nam dužni još stotinjak tisuća kuna, ali očekujemo da će prošla godina ipak donijeti dobit. Najteže nam je što, zbog velikog uvoza paprike i rajčice ne znamo kakva će cijena biti ove godine, kaže Preživjeti se može, ali ne pitajte za radno vrijeme, kaže Ivan Gucek iz Pitomače.

U 'Eurovoće zadruzi' pak tvrde da se hrvatska prehrambena industrija, do ulaska Hrvatske u EU, mora organizirati i postati jedinstvena i moćna, inače joj prijeti propast.

- Kriza nas je pogodila tek krajem prošle godine kada nismo mogli dobiti očekivana obrtna sredstva. Prodaja je krenula u listopadu, prodali smo trećinu proizvoda, ali zbog krize, na rokove od čak 90 dana. Lani smo ostvarili rekordnu proizvodnju od 6500 tona povrća i voća, vrijednu oko 50 milijuna kuna za koju smo novac morali osigurati lani, a gotove proizvode moći ćemo naplatiti tek do svibnja. Šteta je što u Hrvatskoj ne postoje poduzetnička sredstva kojima bi se financirali proizvodni projekti, već se sve svodi na financiranje uz hipotekarne kredite, kaže direktor dipl. oec. Željko Jurkin.

Autor: Dragutin Šantoši