Europa se približava gornjoj granici prinosa po hektaru

Britanija i druge zemlje možda neće moći povećati količinu hrane koju uzgajaju zbog toga što su mnoge kulture blizu svojih fizičkih granica rasta, upozorio je jedan od vodećih znanstvenika-analitičara.
"U Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, zemljama koje su vodeći proizvođači pšenice u zapadnoj Europi, malo je porasta prinosa u posljednjih deset godina. I druge će zemlje uskoro doći do gornjih granica u prinosima tih kultura. Poljoprivredno napredne zemlje dolaze do prirodnih limita što nije bilo očekivano u široj javnosti" kaže Lester Brown, predsjednik instituta Earth u Washingtonu i bivši znanstveni savjetnik američke vlade za poljoprivedne kulture.

"Prinosi riže nisu se u Japanu povećali posljednjih 17 godina. I u Japanu i u Južnoj Koreji prinosi stagniraju na nešto ispod pet tona po hektaru. Kineski prinosi riže približavaju se onima Japana i uskoro bi mogli početi stagnirati", dodaje.

Nakon desetljeća kontinuiranog rasta prinosa po hektaru površina vlade nisu shvaćale značaj zaustavljanja toga trenda i činjenice da će biti puno teže nahraniti dodatnih tri milijarde ljudi koji će na planetu živjeti do 2050. godine, kaže Brown.

"Od 1950. prinosi su se u svijetu utrostručili no ti dani su prošlost i trend se usporio. Od 1950. do 1990. prinosi žitarica rasli su 2,2 posto godišnje od tada 1,3 posto godišnje".

On kaže da dostignuta gornja granica prinosa još nije problem u Europi no u Indiji i Kini će biti. Stanovništvo Indije godišnje se povećava za 18 milijuna ljudi.

Brtianski znanstvenici potvrđuju Brownove analize.

Foto: RGBStock.com