EP usvojio strategiju Od polja do stola - što sad čeka poljoprivrednike?

Strategija "Od polja do stola" dobila je zeleno svjetlo Europskog parlamenta na jučerašnjoj plenarnoj sjednici. Riječ je o paketu dvadeset i sedam zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koje se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.

Predstavljeni su planovi za reformu prehrambenih sustava EU-a i zdraviju hranu, njezinu veću sigurnost, pravednu zaradu za poljoprivrednike i smanjenje ekološkog otiska poljoprivrede.

Naglašeno je da je pritom važno ne narušavati dobrobit životinja kako bi se postigli ciljevi europskog zelenog plana, među ostalim u pogledu klime, bioraznolikosti, nulte stope onečišćenja i javnog zdravlja.

Zastupnici su istaknuli da treba povećati održivost u svim karikama lanca opskrbe hranom i ponovili da svi, od poljoprivrednika do potrošača, u tome imaju ulogu, stoji u priopćenju sa sjednice. Dodaje se i da, kako bi se osiguralo da poljoprivrednici dobiju pravedan udio dobiti od održivo proizvedene hrane, zastupnici žele da Komisija intenzivnije radi na jačanju njihova položaja u opskrbnom lancu, među ostalim i prilagodbom pravila o tržišnom natjecanju.

Smanjenje upotrebe pesticida

Treba pak podsjetiti da strategija predviđa do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem u EU.

To podrazumijeva poboljšanje postupka odobravanja pesticida i bolje praćenje njegove provedbe kako bi se zaštitili oprašivači i bioraznolikost. Plan je postaviti i obvezujuće ciljeve za smanjenje njihove upotrebe, a države članice trebale bi ih provesti kroz svoje strateške planove u okviru ZPP-a. 

"Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste", stoji u priopćenju Biljane Borzan, hrvatske europarlamentarke u kojem je naglasila kako su ljudi neodgovornom upotrebom antibiotika ubrzali razvoj sojeva superbakterija. "Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost njihovih tragova u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim", upozorila je.

Dobrobit životinja

Kada je riječ o dobrobiti životinja, zaključeno je kako su za bolje paneuropsko usklađivanje potrebni zajednički, znanstveno utemeljeni pokazatelji te da treba ocijeniti je li potrebno izmijeniti postojeće propise EU-a. 

To se odnosi na postupno ukidanje uporabe kaveza u njihovu uzgoju, ali i na zabranu uvoza proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja čiji standardi nisu usklađeni sa standardima Unije. 

Zdravija hrana

Velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce kada je u pitanju označavanje hrane. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda. Ovime se planira riješiti probleme prekomjerne konzumacije mesa i prerađene hrane s visokim udjelom soli, šećera i masnoća, među ostalim određivanjem najviših preporučenih razina unosa. 

Kako ističe Borzan, istraživanja pokazuju da 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod. Kaže kako građani u 2021. žele znati više o hrani koju kupuju, a napredak digitalnih tehnologija i sljedivosti to omogućuje. Detaljnije će se označavati porijeklo mlijeka i mesnih proizvoda.

"Na moje inzistiranje mijenjat će se i sustav označavanja porijekla meda, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i onemogućio lov u mutnom", kazala je zaključivši kako je ovo prilika za hrvatske poljoprivrednike, ali i da je potrebno voditi ustrajnu borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije, te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama. 

Poljoprivrednicima je potrebna pomoć 

Na moguće probleme u poljoprivredi upozorio je Herbert Dorfmann, izvjestitelj Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj: "Poljoprivrednici i potrošači moraju zajednički preuzeti odgovornost za održiviju poljoprivredu. Naši poljoprivrednici već su se iskazali, pa kad od njih s pravom zatražimo da dodatno smanje upotrebu pesticida, gnojiva i antibiotika, moramo im pomoći kako se proizvodnja ne bi jednostavno preselila izvan Unije", upozorio je dodajući da osiguravanje dostupnosti hrane po razumnim cijenama mora ostati prioritet.

Uoči ovoga glasanja u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori izrazili su bojazan da će se poljoprivredna proizvodnja u EU drastično smanjiti, te da ćemo postati još više ovisni o uvozu hrane iz cijelog svijeta.

Strategija Od polja do stola: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne ciljeve EU-a?

"Sama ambiciozna strategija nema lošu namjeru, dapače ona je pozitivna, ali treba biti svjestan okolnosti u kojima ista nastaje i da se situacija na tržištu hrane iz dana u dan drastično pogoršava", upozorio je tada prvi čovjek Komore Mladen Jakopović dodajući da se postavlja pitanje i što će se dogoditi sa zemljama poput RH koja ima nisku potrošačku moć, loš prijenos znanja, nesređeno pitanje poljoprivrednog zemljišta te neuređeno tržište.