• Zakon o klimi
  • 26.06.2021. 07:30

EP potvrdio Zakon o klimi - što to znači za poljoprivrednike?

Novim propisom EU-a povećava se cilj smanjenja emisija štetnih plinova do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto. Plaćanja za eko-sheme bit će povećana u novom ZPP-u

Foto: Bigstock/MartinFredy
  • 421
  • 44
  • 0

Europski parlament je s 442 glasova za, 203 protiv i 51 suzdržanih podržao Zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju. Njime se politička predanost europskog Zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Nakon 2050. Unija će nastojati prijeći na negativne emisije.

Novim propisom povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. i to s 40 na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom povećat će se ponori ugljika i time povećati cilj EU-a za 2030. na 57 posto.

Europska komisija (EK) će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta, Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze u okviru Sporazuma. 

EK će do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeniti zajednički napredak svih država članica, kao i dosljednost nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralna.

Unatoč subvencijama poljoprivredi EU nije smanjila emisije

Unatoč velikim planovima EU u vezi zaštite klime, financijska sredstva izdvojena za djelovanje na tom području nisu doprinijela smanjenju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede, nedavno je objavio Europski revizorski sud.

Iako je više od četvrtine svih rashoda EU-a u području agrara za razdoblje 2014. do 2020., u ukupnom iznosu većem od 100 milijardi eura, bilo namijenjeno za odgovor na klimatske promjene, emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede nisu zabilježile pad od 2010. godine. Pojasnili su da razlog leži u tome što većina mjera za koje se pruža potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ima nizak potencijal za ublažavanje klimatskih promjena, a njime se ne potiče primjena djelotvornih i prihvatljivih praksi.

Smatraju da bi novi ZPP trebao potaknuti smanjenje emisija iz stočarstva i korištenje gnojiva te subvencionirati poljoprivrednike za obnovu isušenog zemljišta kako bi moglo apsorbirati i skladištiti CO2. Dodali su i da bi u budućnosti EK trebala provjeriti planove država članica kako će potrošiti novac od ZPP-a. Kažu kako je ta dosadašnja politika ohrabrila poljoprivrednike da ne smanjuju broj stoke jer bi tada dobili manje novca. Subvencije EU podržale su prakse smanjenja upotrebe gnojiva, poput eko uzgoja, ali nije jasno je li to smanjilo emisije, navodi se u izvješću.

Dogovorena plaćanja za eko-sheme

Zbog svega ovoga, ne čudi da će više sredstava biti preusmjereno na manje farme, umjesto velika agroindustrijska poduzeća, a kako bi se smanjilo emitiranje 10 posto stakleničkih plinova u EU koji dolaze iz poljoprivrede. 

Naime, kako navodi Reuters, pregovarači EP-a dogovorili su se oko pravila koja zahtijevaju od zemalja da se 20 posto plaćanja od ukupnih sredstava za ZPP u razdoblju 2021-2027, a koja iznose 387 milijardi eura, utroši na eko sheme i to u periodu od 2023. do 2024., a u idućem, od 2025. do 2027., ona bi iznosila 25 posto. 

Sva sredstva ispod tih ograničenja koja se ne potroše na eko-sheme moraju se usmjeriti na zelene mjere u drugim područjima


Tagovi

Zakon o klimi Emisije Štetni plinovi EU Eko sheme Poljoprivreda ZPP Subvencije


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.