• Zeleni plan
  • 03.12.2020. 13:30

Što donosi Zeleni plan osim dilema i neizvjesnosti?

Zdravije živjeti i inovativnije raditi, cilj je Zelenog plana kojim Europa do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent. Može li se EU poljoprivreda uklopiti u njegove okvire?

Foto: Depositphotos/AndriiVergeles
  • 9.153
  • 641
  • 3

Upola manje pesticida, za 20% manje gnojiva, antibiotika, emisija stakleničkih plinova, veći poticaji za eko proizvodnju, kraći put od polja do stola, dobrobit životinja, obnova biološke raznolikosti, čisto kružno gospodarstvo, digitalizacija poljoprivrede - samo su neki od ciljeva Europskog zelenog sporazuma poznatog još kao Zeleni plan ili Green Deal, a koji se odnose na sektor poljoprivrede. 

Ovaj plan koji je EU javnosti predstavljen prije godinu dana osim agrara, jasno, obuhvaća i industriju, promet, energetiku i sve druge sektore koji svojim djelovanjem utječu na prirodu i klimatske promjene.

On je i dio reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU koja se treba provoditi nakon 2020. i odnosi se na naredno sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. 

Posljednjih dana dokument plana diže puno prašine i dio je trokuta entuzijastične Europske komisije (EK), poljoprivrednika i drugih dionika koji smatraju da kao takav nije provediv te s treće strane ekoloških aktivista koji su mišljenja da nije dovoljno zelen. 

No, krenimo redom. 

Zdravije živjeti i inovativnije raditi, opći su ciljevi Zelenog plana kojim Europa do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent, a koji u osnovi ima dvije strategije usko vezane uz poljoprivredu - Od polja do stola (eng. Farm to Fork) kao i strategiju bioraznolikosti.

Zeleni plan je u prosincu 2019. predstavila predsjednica EK Ursula von der Leyen (Foto: Europska unija)

Od polja do stola

"Europska hrana je sigurna, bogata hranjivim tvarima i kvalitetna. Sada bi trebala postati i globalni standard za održivost", stoji u pojašnjenju EK, gdje navode kako su upravo europski poljoprivrednici i ribari ključni za upravljanje tranzicijom.

Kada je riječ o strategiji Od polja do stola, fokus je na održivim praksama, gdje se najviše očekuje od digitalizacije agrara kao i eko poljoprivrede pa je tako plan do 2030. povećati površine pod tom vrstom proizvodnje za čak 25%

EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaje za eko proizvodnju?

Ona obuhvaća i agroekologiju, agrošumarstvo i strože standarde u domeni dobrobiti životinja. Mjere poput programa za ekologiju trebale bi nagrađivati poljoprivrednike za veću uspješnost u području zaštite okoliša i klime, uključujući upravljanje ugljikom i njegovo skladištenje u tlu te bolje upravljanje hranjivim tvarima radi poboljšanja kvalitete vode i smanjenja emisija. 

Kružnim gospodarstvom se želi smanjiti utjecaj sektora prerade hrane i maloprodaje na okoliš prilikom skladištenja, pakiranja i prijevoza gdje je jedan od prioriteta i smanjenje njezinog rasipanja. Uključivat će i borbu protiv loših trgovačkih praksi, uspostavu inovativnih prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, kao što su, primjerice, plodovi mora na bazi algi.

Kada je riječ o hrani, nastojat će se poticati njezina održiva potrošnja, a europski birokrati kažu kako će se i promicati cjenovna pristupačnost. "Uvezena hrana koja nije u skladu s relevantnim standardima EU-a u području okoliša nije dopuštena na tržištima EU-a", stoji u pojašnjenju ovoga plana gdje zaključuju kako će strategija sadržavati i prijedloge za poboljšanje položaja poljoprivrednika.

Biološka raznolikost 

Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava utvrdila je da je u cijelom svijetu došlo do smanjenja biodiverziteta, što je prije svega posljedica korištenja zemljišta i mora, izravnog iskorištavanja prirodnih resursa i klimatskih promjena. 

Prirodna ravnoteža je narušena pa je tako sve manje pčela i drugih kukaca važnih za oprašivanje biljnih vrsta, ptica koje igraju veliku ulogu u suzbijanju štetnika, ali i nematoda neophodnih za plodnost tla. Strategijom o bioraznolikosti želi se promijeniti negativne trendove. 

Jedan od ciljeva je održivo pošumljavanje te očuvanje i obnova šuma Europe kako bi se povećala apsorpcija CO2, smanjila pojava i širenje šumskih požara te promicalo biogospodarstvo u skladu s ekološkim načelima. 

Također, potrebno je obnoviti prirodne funkcije podzemnih i površinskih voda što je ključno za očuvanje i obnovu biološke raznolikosti jezera, rijeka, močvara i ušća te sprečavanje i ograničavanje štete od poplava.

Ostati konkurentan globalno?

Ako ste došli do ovog dijela članka, uvidjeli ste koliko je sveobuhvatan Zeleni plan čiji smo tek dio predstavili. 

Ono što poljoprivrednike, posebno u manjim i nerazvijenijim zemljama poput Hrvatske muči je - kako će on biti proveden, a da (p)ostanu konkurentni? 

Europa do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent (Foto: Depositphotos/nblxer)

Još je u ožujku održana prva rasprava o ovom planu, kada je načelnik Odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj EK, Bruno Chauvin izjavio kako je naša zemlja u prednosti jer imamo puno pašnjaka i površina pod šumama, ali i da će naši seljaci morati mijenjati dosadašnje agrotehničke prakse. 

Održana prva rasprava o Zelenom planu EU, što strategija donosi Hrvatskoj?

S druge strane, poljoprivrednici se s pravom boje kako neće uspjeti zaštititi svoje usjeve jer biološke alternative pesticidima koji se koriste, trenutno ne postoje ili su enormno skupe. Postoji i strah da će one, i kada budu dostupnije, biti manje učinkovite. Istovremeno, poticat će se prakse poput zelene gnojidbe koja je, primjerice, prema riječima naših poljoprivrednika pogodovala ovogodišnjoj najezdi miševa.

Kada je riječ o dobrobiti životinja, očekuju se velika ulaganja u rekonstrukciju sadašnjih proizvodnih kapaciteta, budući da se sve češće govori o potpunom ukidanju kavezog uzgoja. 

Popis nerealnih želja?

Na ove probleme od samoga početka upozoravaju i u krovnom Europskom udruženju poljoprivrednika Copa-Cogeca gdje smatraju kako je Zeleni plan tek popis nerealnih želja te da njegovi ciljevi dolaze bez plana provedbe. Pekka Pesonen, generalni tajnik ove organizacije na nedavno održanom webinaru, izjavio je kako ne vjeruje da ovaj sporazum predstavlja istinsko opredjeljene Komisije.  

"Što će se dogoditi kada procjene pokažu da plan nije realan. Kako ga provesti ako alternative nisu lako dostupne, a potrebno ih je razvijati i u njih ulagati? ", pitao je Michaela Scannella, člana Glavne uprave EK nadležne za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) tražeći od njega i da komentira negativne konotacije USDA izvještaja o strategiji Od polja do stola

Scannell odgovara kako se radi o jednoj od brojnih studija te da EK radi i na vlastitima, a koje se tiču utjecaja mjera. "Uvjereni smo da možemo prilagoditi kompletan proizvodni sustav kako bi si u konačnici osigurali što veću samodostatnost bez ugrožavanja sigurnosti hrane i otpornosti prehrambenog sustava. 

Jedan od posljednjih prijedloga kojega ćemo do kraja iduće godine 'ugraditi' u strategije odnosit će se na komunikaciju kako bismo osigurali otpornost na krize u opskrbnom lancu hrane", najavio je Scannell dodavši kako se EU odlično bori s trenutnom krizom. Velike zasluge pripisuje farmerima i sustavu opskrbe. 

"Čak i u situaciji pandemije koja ima izrazito velike posljedice na ljudsko zdravlje naš je sustav bio sposoban raditi učinkovito bez većih poremećaja u opskrbi hranom. A to će uvijek ostati najveći prioritet Komisije i naših država članica."

Licemjerje EU administracije

Iako su Scannell, kao i Komisija optimistični, treba napomenuti kako će EU, na što također upozoravaju iz Copa-Cogeca, i dalje uvoziti poljoprivredno-prehrambene proizvode iz zemalja u kojima ne postoje stroge politike upotrebe pesticida, antibiotika, dobrobiti životinja, uzgoja GMO žitarica i drugog. To je, podsjetimo, u srpnju naglasio i europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski ustvrdivši kako ne smijemo dozvoliti uvoz proizvoda tretiranih pesticidima koji su zabranjeni u Europi.

Wojciechowski: Ne smijemo dozvoliti uvoz hrane tretirane pesticidima zabranjenima u EU

Također, europski poljoprivrednici, ekološki aktivisti i neki političari već dugo kritiziraju EU i zbog nedosljednosti u primjeni istih pravila na uvezene prehrambene proizvode, što je aktualizirano sporazumom s tržištem Mercosura (kratica za zajedničko tržište Južne Amerike), a koji se tiče poljoprivrednih i okolišnih standarda što je potaknulo neke države članice EU da odustanu od njegove ratifikacije.

Janusz Wojciechowski već je upozorio na nedosljednost (Foto: Europska unija)

Oštru su kritiku Zelenog plana dali iz, sad već na odlasku, administracije SAD-a. Tako je u listopadu američki tajnik poljoprivrede, Sonny Pardue izjavio: "Europa je mislila na sve, samo ne na svoje poljoprivrednike". On se poziva na inovacije koje, kako tvrdi, EU dosljedno zabranjuje svojim farmerima, aludirajući na nove metode modificiranja genetskog materijala poput CRISPR-a, koji, kako navodi, usjevima daju bolji okus, duži rok trajanja ili bolju tolerantnost na sušu. 

Dok poljoprivrednici vide Plan Komisije preambicioznim, klimatskim aktivistima on nije dovoljno zelen.

Nedavno je skupina mladih, na čelu s Gretom Thunberg, na virtualnom sastanku s izvršnim potpredsjednikom Komisije Fransom Timmermansom ponovila oštre kritike na predloženu reformu EU programa poljoprivrednih subvencija. Govorilo se čak o mogućnostima povlačenja prijedloga ZPP-a za kojega smatraju tek njegovim popravljanjem, a ne smjerom kojim bi EU trebala ići - u skladu s Pariškim sporazumom. 

Jesmo li spremni?

Pandemija koja je zahvatila svijet pokazala je koliko je važna poljoprivreda i samodostatnost. Klimatske promjene kojima smo svjedoci duži niz godina dokaz su da je važno mijenjati odnos prema ekosustavima u kojima živimo. No, koliko je poljoprivreda Europske unije, a tim i Hrvatske spremna koristiti visoku tehnologiju, koliko je realno uzgojiti hranu s drastično manje pesticida, a da istovremeno ostanemo konkurentni i dosljedni u politikama?

Koliko će trajati tranzicija, koliko će koštati i uz kakve žrtve, pitanja su koja će i nadalje ostati otvorena.


Tagovi

Zeleni plan Green deal Reforma Zajednička poljoprivredna politika EU Klimatske promjene


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Neki dan smo uživali na Karanačkom ili Banovom brdu, u pogledu na predivnu Baranju.
Sigurno ćemo ga posjetiti i tamo na kraju ljeta ;)
Više u galeriji: https://bit.ly/3iaUQzq