• Suzbijanje glodavaca
  • 25.11.2020. 15:00
  • Osječko-baranjska, Antunovac

Najezda miševa sve veći problem ratara, pred žetvu poharaju pšenicu

Idete po njivi i samo vidite bijele klasove i mislite kakva je to bolest, a ono miševi pregrizli stabljike, kaže nam poljoprivrednik dodajući da je jedan ratar za štetu okrivio divlje svinje. No, pravi krivac bili su glodavci. Kako ih suzbiti?

Foto: Renata Prusina/Depositphotos/AlexBush
  • 1.038
  • 62
  • 0

"Miševi su prava pošast. Poznanik mi ima jednu njivu od 12 hektara na kojoj ih već treći puta ide trovati. Potrošit će 200 kila otrova!“, kaže nam poljoprivrednik iz Antunovca kod Osijeka koji je i sam prošle godine na 'vlastitoj koži' osjetio koliku štetu mogu učiniti.

Kako nam je ispričao, moleći da ga ne imenujemo, prošle je godine imao pšenicu 'baš za primjer'. Odlična tijekom cijele vegetacije, od nicanja, pa prihranjena u četiri navrata po stotinjak kilograma i triput tretirana od bolesti. Sve, kaže, najbolje odrađeno i maksimalno uloženo.

I već na prvi pogled kad uđe u usjev, točno zna koliko će biti tona po hektaru. Tako se pred žetvu činilo kako ova obećava i 10 tona prinosa. "Da bih na kraju imao 7,5 tona! Jer, tamo gdje su kompletno pojeli rubni dio table nije bilo više od 3 t/ha. To još nisam doživio! Idete po njivi i samo vidite bijele klasove i mislite kakva je to bolest, a ono miševi pregrizli stabljike“, žali se ovaj ratar, inače i lovnik u lokalnom lovačkom društvu. Kad su ga zvali da procijeni štete kod drugog proizvođača, koji je prijavio da su mu divlje svinje pojele pšenicu, imao je što vidjeti.

"Kad sam ušao, vidim da to nisu divlje svinje. Bilo je doduše na par mjesta rovanja, ali to je lisica tražila miševe! Jer, ona kopa na sebe, a svinja ruje prema naprijed, gura zemlju od sebe, pa se razlika jasno vidi. Tako da mu je sva šteta bila od miševa. I to, naravno, uoči žetve“, kaže mladi, ali iskusni poljoprivrednik prema čijem mišljenju u godini s najezdom treba izbjegavati reduciranu obradu tla.

Dubljom obradom rastjerati miševe

Oranje ih, dodaje, ipak koliko-toliko poplaši. Površinska obrada samo zatrpa rupe, ali ništa više jer evo ih već sutra vani. Dublja zasigurno smanji populaciju. I pripremu tla treba odraditi što bliže sjetvi. "Mislim da je populaciju miševa podigla i ova zelena gnojidba koju su nas natjerali da radimo“, komentira naš sugovornik pojašnjavajući kako nije isto kad se kroz neku njivu svakih 20-ak dana prođe nekim ratilom, ili kad se njiva od kolovoza do zime, u periodu baš kad se ovi glodavci nastanjuju, uopće ne dira.

Glodavci i kako ih se riješiti - od njive do pčelinjaka

"Di su miševi? Tu di se ne radi! Znači, djeteline koje se ne obrađuju su njima raj. Tu ih ima more", zaključuje dodajući da će oni koji imaju djetelinu poludjeti ove godine. On sam, na njivi gdje je imao pšenicu koju su opustošili, godinu prije je imao zelenu gnojidbu odnosno pokrovni usjev koji ih je hranio i štitio cijelu zimu. Ove je godine iz tog razloga preokrenuo plodored i gdje mu je bila zelena gnojidba, sad ima zimsku brazdu pa će na proljeće ići kukuruz. Tu sad, smatra, ne bi trebalo biti problema.

Klimatske promjene dovele su i do većeg broja glodavaca (Foto: Depositphotos/tog)

Slaže se s ovim opažanjem i prof.dr.sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

"Da, može se reći da će na površinama s pokrovnim usjevima biti veća populacija miševa, ali to se može sagledati i s pozitivne strane. Tako ćete zadržati miševe da vam ne idu na pšenicu, što je daleko veći gubitak u proizvodnji. No, na stranu sve, glodavaca je neupitno više zbog globalnih klimatskih promjena“, komentira profesor podsjećajući na sve toplije zime s manje oborina kojima svjedočimo posljednjih godina.

Stariji se sjećaju kako bi ih kod vlažnijih godina (s obilnim kišama ili otapanjem snijega) voda pogušila poplavljujući njihove hodnike.

Samo jedno sredstvo na tržištu

Problem suzbijanja najezde je tim veći, žale se brojni poljoprivrednici, što već duže vrijeme nema izbora sredstava za suzbijanje na poljoprivrednim (otvorenim) površinama, pa se mnogi od njih upuštaju i u sumnjive nabavke rodenticida preko granica Lijepe naše, koji naravno nisu dozvoljeni za primjenu u nas.

Na hrvatskom tržištu je trenutno registriran samo jedan pripravak, ali i on će iduće godine biti povučen s tržišta. Naime, uredba EK (2020/1643 od 5. studenoga 2020. nalaže da se, između ostalih, proizvodu pod trgovačkim nazivom Polytanol u pogledu roka važenja odobrenja aktivne tvari kalcijev fosfid ukidaju registracije.

Povlače zaštitna sredstva na osnovi aktivnih tvari imidakloprid, kalcijev fosfid i pencikuron

Točnije, u objavi Ministarstva poljoprivrede stoji: "Na tržištu RH bit će dozvoljena prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja Polytanol do 31. prosinca 2021., a zbrinjavanje, skladištenje i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja do 1. lipnja 2022."

U, dakle, trenutno važećoj dozvoli ovog sredstva piše da broj primjena u jednoj vegetacijskoj sezoni nije ograničen, ali doza je. Dozatorom se granule postavljaju u aktivne rupe koje se potom nagaze (zatvore).

A koje su rupe uopće aktivne važno je ustanoviti kako se ne bi trošila prekomjerna i nepotrebna količina sredstva, odnosno nabijali troškovi proizvodnje i dakako ugrošavao okoliš. Otkrivaju se istim postupkom. Dan-dva prije primjene, prođe se poljem i zatrpaju (nagaze) se rupe, te provjere nakon 24 sata. One koje su ponovno otvorene su aktivne.

Nakon postavljanja propisane količine sredstva u aktivne rupe i njihovog zatvaranja, ne treba prilaziti tretiranoj površini 48 sati, jer će aktivna tvar kalcijev fosfid u dodiru s vlagom tla razviti plin fosfin koji će ispuniti podzemne hodnike glodavaca. 

No, brojni se poljoprivrednici dok je bilo na izbor više sredstava, nisu pridržavali naputaka tako da je dolazilo do uginuća zečeva, srna, ptica, a što je vjerojatno i jedan od razloga gubljenja dozvola za rodenticide, mišljenja su iskusniji terenski agronomi.

Prirodni neprijatelji

Uz kemijsko suzbijanje svakako je potrebno provoditi i druge mjere borbe, među kojima ponajprije agrotehničke, kao naš poljoprivrednik s početka priče. Tako će na ratarskim površinama uz plodored i obradu tla (prema nekim izvorima, obrada odmah nakon žetve može uništi 85-90 posto populacije), valjati pripaziti na navodnjavanje (jer povećava populaciju voluharice), dok će u voćnjacima dobrodošle mjere za rješavanje problema biti malčiranje (umjesto košnje kod koje je zamijećen veći broj glodavaca u voćnjaku) travnatog pokrova, odnosno obrada tla ispod stabla ili u redu (rotofreza s pomičnim ticalom), te postavljanje raznoraznih zamki.

Osim spomenute kemijske te agrotehničkih mjera, prirodni su neprijatelji glodavaca dobar dio rješenja ovog problema, posebice u ekološkoj proizvodnji u kojoj su kemijska tretiranja zabranjena. 

Tako će na njivama bliže selu, miševe vrlo uspješno riješiti mačke. Na onim udaljenijim, tu su lisica, jež, zmije i brojne ptice grabljivice, za koje se vrlo jednostavno mogu postaviti stupovi-sjedalice, a 'recepte' donosimo u idućim danima. Dovoljan poticaj za ovu temu bioloških neprijatelja glodavaca zasigurno će biti podatak kako samo jedan par ptica vjetruša (Falco tinnunculus) kojima su 80- 90 posto 'jelovnika' voluharice i miševi, uspješno 'kontrolira' 2-3 hektara površina.  


Tagovi

Suzbijanje glodavaca Oranje Reducirana obrada Prirodni neprijatelji Miš


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Sjeme je posijano, baš se veselim