Ekstremne vremenske prilike pomjerile rokove sjetve

Na slavonsko-baranjskim poljima u tijeku je skidanje zadnjih hektara pod jesenskim usjevima, a počele su i pripreme za sjetvu ozimih kultura pšenice i ječma.

Sjetva uljane repice završena je, a ove je godine zasijana na nešto više površina nego lani. I za sjetvu pšenice i ječma, kako napominje Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ove godine na selu vlada veliki interes, te se procjenjuje kako bi moglo biti zasijano znatno više površina nego lani.
- Jedan od razloga povećanog interesa je i zato što su se jesenske poljoprivredne kulture posljednjih godina pokazale otpornije na klimatske ekstreme i dale stabilnije urode od proljetnih. Drugi razlog, možda čak i odlučujući, jest visoka otkupna cijena pšenice, zbog čega bi, prema procjenama, u Hrvatskoj moglo biti zasijano i petnaestak posto više površina pod pšenicom, odnosno najmanje približno 170.000 hektara, kaže Brlošić.

Rizici pomicanja rokova

Kada je riječ o klimatskim ekstremima, dio struke smatra kako su oni zadnjih godina pomjerili optimalne rokove sjetve, a Brlošić kaže da su i sami seljaci primijetili kako kasni rokovi sjetve postaju optimalni.

Prof. dr. sc. Georg Drezner, znanstveni savjetnik i predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek, kaže kako optimalni uvjeti za sjetvu nisu isti svake godine. “Međutim, iz dugogodišnjih iskustava trebalo bi ih se držati, te većinu sjetve obaviti u tom razdoblju. Sjetva prije ili poslije preporučenih rokova nosi i rizike. Kod rane sjetve, ako je tlo presuho, kao što je sada, postoje teškoće i povećani troškovi obrade, dok se u kasnoj sjetvi javlja neujednačeno nicanje i prorijeđeni usjevi. Ove godine, zbog višemjesečne suše, tamo gdje nije palo dovoljno oborina, to bi se moglo dogoditi i u optimalnom roku sjetve na većini tala u istočnoj Hrvatskoj. Ako je pak rana sjetva obavljena u umjereno vlažno tlo, pšenica brzo nikne te usjev prebujan i manje otporan na niske temperature ulazi u zimu, a u slučaju formiranja debljeg snježnog pokrivača koji bi se duže zadržao, takve pšenice mogu stradati zbog nedostatka kisika, a budu izložene i napadu snježne plijesni”, kaže dr. Drezner. Prema dugogodišnjim iskustvima, što je i znanstveno potvrđeno, optimalni su rokovi sjetve za većinu sorti koje se siju u našem umjereno-kontinentalnom i agroekološkom području od 10. do 25. listopada.

Sijat će i farmerovo sjeme

Ratare ove jeseni brine i visoka cijena repromaterijala. Brlošić navodi kako je prvotna cijena sjemena bila previsoka i kretala se i do čak četiri kune za kilogram. “Kasnije su neke sjemenske kuće cijenu spustile na 3,70 kn/kg, no i to je nekima bilo previše, pa su si kupili polovne dorađivače sjemena iz Njemačke, te će sami na svojim imanjima dorađivati svoju vlastitu ljetos požetu pšenicu koju su ostavili, čistiti je, tretirati i sijati. Bit će to pravo farmerovo sjeme, a ne tavanuša. Cijena sjemena je i dalje neopravdano visoka, a ove je jeseni primijećena i velika razlika u cijeni od proizvođača do proizvođača koja iznosi i do 20 posto. Kada se uzme u obzir da je i cijena mineralnih gnojiva otišla gore, troškovi sjetve ove su jeseni vrlo visoki, kaže Brlošić. “Cijena mineralnog gnojiva kreće se oko 500 kuna za 100 kilograma, a za jedan hektar potrebno je utrošiti približno 500 kilograma. Tako se troškovi za sjeme, mineralno gnojivo i obradu kreću i do 5.000 kuna po hektaru”, rekao je Brlošić.

U Belju pšenica na 5.800 hektara

Na poljima Belja traje sjetva ječma. “Plan nam je ove jeseni sijati ječam na 1.300 hektara za potrebe proizvodnje pivarskog slada tvornice Slavonija slad u Novoj Gradiški, koja je naš dugogodišnji partner. Ove ćemo godine prema planu zasijati pšenicom približno 5.800 hektara. To je približno naša standardna površina pod pšenicom, s obzirom na plodored i svakako potrebe naše mlinsko-pekarske industrije u Belom Manastiru”, kazao nam je Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja.

Struka protiv tavanuše

- Nažalost, i ove godine, unatoč brojnim savjetima i upozorenjima, dio poljoprivrednika će se izgleda izložiti riziku, te najvjerojatnije zbog vrlo loše financijske situacije, sijati “svoje sjeme s tavana“. Struka to ne može preporučiti, jer sjetva „takvog sjemena“ u konačnici može nanijeti velike štete ne samo tom proizvođaču, nego i susjedima, a i svima koji su došli u kontakt. Stoga mi predlažemo sjetvu dorađenog, zaštićenog, deklariranog, certificiranog sjemena poznatih proizvođača, kaže dr. Drezner.

Autor: Zdenka RUPČIĆ / I.M.