Poljoprivredno zemljište
03.01.2013.

Država mora ratarima dati u najam neobrađena državna zemljišta

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu mogao bi biti usvojen u veljači ili ožujku. Predviđa se da će poljoprivreda do tada izgubiti 90 – 150 milijuna kuna iz blagajne EU

Foto: Gemini 2.5 Flash

Svibanj 2013. krajnji je rok za prijavu hektara prema čijem će broju poljoprivredna gospodarstva dobivati potpore u Europskoj uniji. No nakon više od godine, tijekom koje se resorno ministarstvo uglavnom obračunavalo s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, Hrvatska još nema ni zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi ministar Tihomir Jakovina u funkciju stavio dodatnih milijun hektara, niti se zna tko nezakonito koristi - i je li uopće u funkciji - između 300 i 500 tisuća tih hektara u vlasništvu države.

Novi zakon, koji i za zapušteno poljoprivredno zemljište predviđa sankcije do pola milijuna kuna, u najboljem bi slučaju mogao biti usvojen u veljači ili ožujku 2013., zbog čega će, tvrde seljačke udruge, hrvatska poljoprivreda izgubiti čak 90 do 150 milijuna eura iz blagajne Europske unije.

Nedovoljno sredstava

I dok za zemljom vape svi, posebice stočari koji zbog manjka zemlje kupuju sve skuplju stočnu hranu, država bi tako zapravo mogla uštedjeti i oko 600 milijuna kuna izravnih potpora, koliko je seljacima oduzeto proračunom za 2013. godinu. No iako je i sam Jakovina procjenjivao propast oko 30 posto poljoprivrednika nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tako se neće razgraničiti konkurentni poljoprivredni proizvođači i socijala u poljoprivredi, s obzirom na to da zbog nepostojanja poljoprivredne strategije pravi smak slijedi od srpnja 2013. godine kad će biti ukinute carine i otvoreno domaće tržište za još veći uvoz iz Europske unije, a “zatvorene” granice Cefte.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore podsjećaju na to da Europska komisija nije bez razloga procijenila kako hrvatska poljoprivreda treba godišnje oko 730 milijuna eura (oko 5 milijardi kuna za izravna plaćanja i ruralni razvoj), dok se do sada u prosjeku iz proračuna izdvajalo oko 370 milijuna eura. No i s više od 2600 zaposlenih u resornom ministarstvu i pratećim mu agencijama, od kojih je Agencija za plaćanja u poljoprivredi tek ovih dana dobila akreditaciju Europske unije, teško će se odraditi sve što je predviđeno i što je uvjetovala Europska unija.

Mijenjati zakon

Čak se i Zakon o potporama donesen u hitnoj proceduri mora hitno mijenjati jer su odredbe o nacionalnoj omotnici i regulaciji novih proizvođača protivne važećim propisima Europske unije. I dok još padamo na “tehnikalijama”, iz Ministarstva poljoprivrede optimistično najavljuju više od 2,4 milijarde kuna investicija u 2013. godini za projekte u vodnom gospodarstvu, IPA-i i IPARD-u.

Autor: Jolanda Rak Šajn