Dragan Kovačević uoči IFAJ kongresa - što domaći agrar ima za pokazati

Svjetski kongres agrarnih novinara IFAJ Croatia 2026, u rujnu će hrvatsku poljoprivredu staviti u središte i međunarodne javnosti. Naime, od 16. do 20. rujna u Lijepu našu pristiže više od 200 medijskih djelatnika koji u fokusu djelovanja imaju hranu i život ruralnih prostora. Bit će to iznimna prilika za predstavljanje kako velikih, tako i malih proizvođača u sektoru ratarstva, stočarstva, voćarstva, povrćarstva, vinogradarstva, ekološke i druge proizvodnje.

A gdje je domaći agrar danas, otkrio je u razgovoru za Agroklub potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, prof. dr. sc. Dragan Kovačević.

Kako biste ocijenili trenutačno stanje vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj?

Dva ključna problema hrvatske poljoprivrede, niska samodostatnost i niska produktivnost, uz povećanu potražnju i dalje generiraju prekomjeran rast uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U prošloj godini uvezli smo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od gotovo 7 milijardi eura i ostvarili povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit koji je dosegao 2 milijarde i 850 milijuna eura, pri čemu nam je pokrivenost uvoza izvozom sa 74 posto 2020. godine u prošloj godini pala na 59 posto.

Zbog niske samodostatnosti nismo u mogućnosti amortizirati poremećaje na međunarodnim tržištima koji se kontinuirano kao inflatorni udari prelijevaju u Hrvatsku. Nažalost, takvi trendovi nastavljaju se i u ovoj godini. Deficit u prvom kvartalu porastao je za 10, a pokrivenost uvoza izvozom sa 61 posto 2025. pala je na 58 posto.

Moramo se okrenuti proizvodnjama s većom dodanom vrijednosti i dohodovnosti

Koji sektori imaju najveći izvozni potencijal, gdje vidite prostor za dodatni rast?

Najveći suficit u izvozu ostvarujemo u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, zatim uljarica te ribe. Žitarice čine preko 70 posto vanjskotrgovinskog suficita, dok s druge strane oko 80 posto uvoza čine proizvodi prehrambene industrije s većom dodanom vrijednosti. Ova struktura vanjskotrgovinske razmjene potvrda je da Hrvatska mora mijenjati strukturu proizvodnje, više se okrenuti proizvodnjama s većom dodanom vrijednosti i dohodovnosti – od povrtlarstva i voćarstva do stočarstva – i jačati preradbene kapacitete.

Nije dobro da različitim mjerama potpora kroz izvoz sirovina neizravno sufinanciramo strane preradbene kapacitete i proizvode s dodanom vrijednosti koje na kraju prekomjerno uvozimo. Primjerice, kao što je situacija s izvozom pšenice i uvozom smrznutih mlinsko-pekarskih proizvoda. Također, treba dodatno raditi na marketingu i tržištima na kojima već tradicionalno postižemo dobre rezultate, posebice u izvozu ribe i prerađevina, duhana i prerađevina, proizvoda od kakaa i drugih visokofinaliziranih proizvoda prehrambene industrije. Tu su i vrhunska ulja, vina i alkoholna pića koja bi s obzirom na brojna međunarodna priznanja i nagrade, pa i ekološke certifikate mogli bolje pozicionirati na premium tržištima.

Ima li što Hrvatska ponuditi izvan EU tržišta, s obzirom na veličinu svog gospodarstva?

Ako gledamo strukturu izvoznih tržišta u 2025., na izvoz na tržište EU otpada oko 68% vrijednosti ukupnog izvoza, na izvoz u naše okruženje, dakle BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija otpada oko 24%. Tu smo dobro pozicionirani među potrošačima s prepoznatljivim tradicionalnim brendovima. Ostatak od oko 8 posto odnosi se na izvoz u ostale treće zemlje i to najviše Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Libanon i Albaniju, preko 60%. Izvoz izvan EU i našeg okruženja malog je obujma i specifičnog obuhvata proizvoda te zahtijeva snažniju promociju.

Tuna se izvozi u Japan, živa goveda u Libanon, a na ostala tržišta uglavnom različite prerađevine, vino i alkoholna pića. Držim da su Hrvatskoj, zbog niske samodostatnosti, energetskih kriza i geopolitičkih sukoba koji ugrožavaju i poskupljuju dobavne lance, upravo izvozno najinteresantnija regionalna i tržišta EU veće platežne moći, a veliki prostor za "izvoz“ predstavlja i hrvatski turizam.

Nužno je brendiranje i proizvoda i proizvođača

Koje proizvode možemo izdvojiti kao hrvatske perjanice? Imamo li strategiju za brojne prehrambene proizvode iz sustava zaštićenih oznaka kvalitete?

Hrvatska ima veliki broj proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim nazivom. U registru EU nalazi se čak 75 zaštićenih hrvatskih proizvoda, od čega 51 poljoprivredna i prehrambena, 18 vina i 6 jakih alkoholnih pića. Osmi smo prema broju zaštićenih prehrambenih proizvoda u EU što, s obzirom na to da smo prostorno mala zemlja, jasno govori o bogatoj povijesti, kulturi i tehnološkoj tradiciji. Međutim, osim kod vina i alkoholnih pića, maslinovog ulja te sira i nekih mesnih prerađevina, proizvodnja i promet takvih proizvoda su mali ili zanemarivi.

To govori da bi trebalo poboljšati model razvoja proizvodnje i promocije zaštićenih proizvoda. Cilj ne bi trebao biti njihov broj nego što veća proizvodnja i njihov plasman jer se radi o proizvodima veće dodane vrijednosti koji trebaju odigrati snažnu ulogu u brendiranju enogastronomije, posebice u premium turističkoj ponudi.

Koliko je važno jačanje dodane vrijednosti i brendiranje proizvoda za uspješniji izvoz?

U slučaju Hrvatske, a s obzirom na mali volumen proizvodnje i veliki konkurentski pritisak, brendiranje je nužno, kako proizvođača, tako i samih proizvoda. Brendiranje prehrambenih proizvoda treba naglasiti naše posebnosti, autentičnost i tradiciju, što bi u konačnici trebalo povećati tržišnu vrijednost i prepoznatljivost. Uzmimo samo za primjer sektor vina. Hrvatska vina na najprestižnijim natjecanjima osvajaju brojne nagrade, vrhunske su kvalitete, no treba dodatno ulagati u marketing i promociju kako bismo se pozicionirali na globalnim vinskim kartama i kako bi Hrvatska bila prepoznata kao vinska zemlja.

Ovakva koncentracija novinara iz cijelog svijeta značajna je u kontekstu brendiranja, koje nam je posebno važno u segmentu premium prehrambenih proizvoda i pića.

To bi bio i dodatni doprinos turizmu, posebice cjelogodišnjem gdje u pred i post sezoni enogastronomija igra ključnu ulogu. HGK intenzivno radi na nacionalnom brendiranju vina i ribe kroz projekte Vina Croatia vina mosaica i Riba Hrvatske – jedi što vrijedi.

Prepreke u izlasku na strana tržišta

Koje su glavne prepreke s kojima se hrvatski proizvođači susreću pri izlasku na strana tržišta?

Glavne prepreke su količine i cjenovna konkurentnost, koje su izravno povezane s niskom produktivnosti i nedovoljnim proizvodnim kapacitetima. Veliki sustavi i veći proizvođači imaju manje problema s izlaskom na strana tržišta s obzirom na to da imaju vlastite kapacitete za planiranje i organizaciju izvoza. Manjim proizvođačima, koji se tek žele afirmirati na novim tržištima, nedostaju ljudi, informacije i sredstva za marketing i realizaciju izvoza. Budući da smo dio zajedničkog tržišta EU, protok roba između članica uglavnom je nesmetan i jednostavan. Postoje iznimke vezane uz određene proizvode, primjerice trošarinski proizvodi i određene aspekte kao što je sigurnost hrane, ili vezane uz posebna nacionalna pravila članica EU kao što je označavanje hrane i ambalaže. Veći problem je s trećim tržištima, s obzirom na njihova neujednačena pravila i procedure za uvoz proizvoda.

Pri izlasku na treća tržišta, posebice dalekih zemalja, naši proizvođači se najčešće suočavaju s nizom međusobno povezanih izazova. Radi se o izazovima poput dobivanja potrebnih certifikata, prilagodbe proizvoda lokalnom tržištu te visokim troškovima izlaska na nova tržišta. Takvi troškovi obuhvaćaju istraživanja tržišta, marketing, uspostavu distribucijske mreže, uključujući organizaciju i znatne troškove transporta, a posebice ako se radi o prehrambenim proizvodima s kratkim rokom trajanja. Proizvođači se također susreću s različitim tehničkim standardima, administrativnim procedurama i drugim trgovinskim i ne trgovinskim barijerama koje povećavaju složenost poslovanja u inozemstvu.

Na koje načine HGK podržava proizvođače i izvoznike u pronalasku novih tržišta? Postoje li konkretni programi ili inicijative usmjereni na jačanje izvozne konkurentnosti u poljoprivredi?

HGK potiče diverzifikaciju tržišta i izlazak domaćih proizvođača na strana tržišta. Tako organiziramo zajednička predstavljanja naših proizvođača na nacionalnim štandovima, većinom uz financijsku potporu, na vodećim svjetskim i regionalnim sajmovima hrane, kao što su Sial u Parizu, Anuga u Kölnu, SeaFood Expo Global u Barceloni, ProWein u Düsseldorfu, PLMA u Amsterdamu, Conxemar u Vigu, Zeleni tjedan u Berlinu, Seafood Expo North America u Bostonu, Sajam gospodarstva u Mostaru, Wine Paris, Wine Vision u Beogradu. U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom na osam najznačajnijih međunarodnih turističkih sajmova, u sklopu promotivnog projekta HGK Cheese & Wine Meetup, promoviramo hrvatsku eno-gastronomsku ponudu na najznačajnijim međunarodnim turističkim sajmovima, među kojima su ITB Berlin, f.re.e München, Ferien Messe Wien, IMEX Frankfurt, WTM London, IBTM World Barcelona, BOOT Düsseldorf i drugi.

Kako bismo olakšali izlazak hrvatskih proizvođača na međunarodna tržišta, HGK svojim članicama nudi niz usluga usmjerenih na internacionalizaciju poslovanja, uključujući izradu analiza stranih tržišta, organizaciju gospodarskih izaslanstava, poslovnih foruma, sajmova i B2B susreta, povezivanje s potencijalnim inozemnim partnerima putem mreže međunarodnih kontakata te naših predstavništava u gradovima kao što su Bruxelles, Beč, Šangaj, Beograd, Sarajevo, Mostar, Moskva, kao i pružanje informacija o regulatornim zahtjevima i uvjetima poslovanja na pojedinim tržištima. Aktivno posredujemo u rješavanju administrativnih prepreka za izlazak na strana tržišta, primjer su certifikati vezani uz sigurnost hrane. Također, kroz Digitalnu komoru svim našim gospodarstvenicima omogućavamo jednostavan pristup informacijama o međunarodnom poslovanju.

IFAJ 2026 je sjajna prilika za promociju hrvatske poljoprivrede

Kako iz perspektive Hrvatske gospodarske komore ocjenjujete značaj održavanja Svjetskog kongresa agrarnih novinara u Hrvatskoj i koje prilike ovaj događaj otvara za međunarodnu promociju hrvatskog agro-prehrambenog sektora?

Svjetski kongres agrarnih novinara sjajna je prilika za promociju i predstavljanje naše zemlje, poljoprivrede i prehrambenih proizvoda. Upravo se zato Hrvatska gospodarska komora aktivno uključila u događaj. Ovakva koncentracija novinara iz cijelog svijeta značajna je u kontekstu brendiranja, koje nam je posebno važno u segmentu premium prehrambenih proizvoda i pića. Svjetska zajednica agrarnih novinara dobit će objektivan uvid u stanje i potencijale našeg sektora proizvodnje hrane.

Sudionici će imati priliku vidjeti i uživo dijelove Hrvatske i neke od naših malih i velikih proizvođača u različitim sektorima primarne proizvodnje, što će im omogućiti stvaranje cjelokupnog dojma o hrvatskoj poljoprivredi.

Koliko su agrarni novinari važni u oblikovanju percepcije o nacionalnom agro-prehrambenom sektoru?

Tu općenito možemo govoriti o iznimno važnoj ulozi medija u kreiranju javnog mijenja, dijelom kroz informiranost i edukaciju potrošača te promociju inovacija i trendova, a drugim dijelom kao naš partner i korektiv prema donositeljima propisa i poljoprivrednih politika. Posebice je važna uloga i odgovornost novinara u kriznim situacijama poput elementarnih nepogoda, poremećaja na tržištu ili epidemija bolesti životinja kada novinarstvo znatno može pridonijeti sprječavanju panike i stabilnosti lanaca opskrbe hranom.

Proizvodnja hrane i poljoprivredna politika složena su područja koje obuhvaćaju različite teme, od agronomskih, ekonomskih, socijalnih, trgovinskih, demografskih, regionalnih, sigurnosnih, okolišnih, klimatskih, zdravstvenih i ostalih pitanja. Novinari imaju važnu ulogu u oblikovanju svijesti o hrani od prehrambene sigurnosti, zdravlja ljudi, zaštite okoliša i klimatskih promjena, čime utječu i na ponašanje potrošača.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor