Pretraga tekstova
Za očuvanje bioraznolikosti u svijetu je 2010. godine postavljeno 20 ciljeva, a do sada je samo njih 6 ispunjeno i to djelomično, stoji u izvješću UN-a.
Peto izdanje UN-ovog globalnog izvješća o biološkoj raznolikosti daje uvid u stanje prirode u svijetu, koje je, kako stoji u izvješću, vrlo loše.
Naime, ovogodišnja studija se smatra posebno značajnom jer služi kao završno izvješće za 20 ciljeva postavljenih još 2010. godine, a većina njih je trebala biti postignuta do kraja ove godine.
Međutim, niti jedan od onih koji se tiče zaštite ekosustava i promicanja održivosti nije u potpunosti ispunjen, a smatra se da je samo njih šest djelomično postignuto.
EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaje za eko proizvodnju?
Prekomjerno ribarenje, eksploatacija, klimatske promjene, zagađenost i invazivne strane vrste neki su od uzroka gubitka bioraznolikosti i degradacija ekosustava.
Svijetle točke uključuju pad stope krčenja šuma, iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta s više otoka i povećanje svijesti o biološkoj raznolikosti i njezinoj važnosti u cjelini.
Međutim, ovaj ohrabrujući napredak ne može prikriti činjenicu da prirodni svijet teško pati i da se situacija pogoršava. Primjerice, financiranje akcija povezanih s biodiverzitetom procjenjuje se na između 78 i 91 milijardu dolara godišnje, što je ispod potrebnih stotina milijardi.
Ta je brojka zaostala za količinom novca koja se troši na aktivnosti štetne za bioraznolikost, uključujući oko 500 milijardi dolara za fosilna goriva i druge subvencije koje uzrokuju degradaciju okoliša.
"Živi sustavi Zemlje u cjelini su ugroženi", kaže Elizabeth Mrema, izvršna tajnica Konvencije o bioraznolikosti, koja je objavila izvješće. "Kakogod, stopa gubitka biodiverziteta je dosad neviđena u povijesti čovječanstva, dok se pritisci povećavaju", napomenula je.
Dodala je da kontinuirana degradacija prirode povećava vjerojatnost širenja bolesti poput novog koronavirusa na čovjeka.
Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?
Izvješće poziva i na osam hitnih promjena da bi se zaustavilo propadanje prirode, uključujući obnovu ekosustava, redizajn poljoprivrede i smanjenje konzumacije mesa i ribe.
Tagovi
Bioraznolikost Izvješće Elizabeth Mrema
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Hrvatska poljoprivredna komora i Agronomski fakultet u Zagrebu održali su 7. Susret živog laboratorija (living lab-a) u Gospiću 24.-25. siječnja, na kojem su okupili eko-žene poduzetnice u sklopu projekta GRASS Ceiling. Osnovna je ideja ist... Više [+]
Hrvatska poljoprivredna komora i Agronomski fakultet u Zagrebu održali su 7. Susret živog
laboratorija (living lab-a) u Gospiću 24.-25. siječnja, na kojem su okupili eko-žene poduzetnice u sklopu projekta GRASS Ceiling.
Osnovna je ideja istražiti prepreke s kojima se žene inovatorice u ruralnom području susreću na svom poduzetničkom putu, povezati ih s dionicima tj. dati priliku da zajednički osvještavaju prepreke i pronalaze rješenja, te im pružiti podršku za njihove (buduće) inovacijske i poduzetničke aktivnosti te pratiti njihove poduzetničke projekte kroz tri godine trajanja projekta.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje