Pretraga tekstova
Argentinske ili talijanske kruške, španjolske trešnje i jagode ili talijanske nektarine samo su neki od proizvoda na štandovima pod šestinskim kišobranima Dolca.
No, za šest godina slika bi se mogla promijeniti i štandovima bi napokon moglo dominirati voće i povrće koje se sve intenzivnije uzgaja u Zagrebačkoj županiji.
Ondje je na plantažama i voćnjacima posađeno 400.000 sadnica jagoda, 17,57 hektara jabuka, 8,63 hektara krušaka i 6,24 hektara breskvi.
No, unatoč ulaganjima u poljoprivredu, u županiji još nema dovoljno voća, povrća ni mliječnih proizvoda da bi prehranili stanovnike Zagreba ili županije. Da bi poljoprivrednici u tome uspjeli, trebaju im još godine okopavanja na novim hektarima zemlje. Koliko je točno zapuštene i neobrađene zemlje u okolici Zagreba nitko ne zna.
- U Zagrebačkoj županiji ima neiskorištenog zemljišta na kojem bi se moglo saditi i sijati, ali nemamo informacije o konkretnoj površini. Sva ulaganja u poljoprivredu vidljiva su za najmanje tri godine, a nastavi li se ulagati, imamo sve preduvjete da za šest godina hranimo cijeli grad i županiju - odgovorila je Gordana Županac, pročelnica županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu.
Iako su Grad Zagreb i županija ukupno lani dali 31 milijun kuna pomoći poljoprivrednicima, Zagrepčani će radije u vrećicu ubaciti uvozno voće koje je, kažu prodavači na Dolcu, jeftinije.
No, cijene nalijepljene na škarniclima govore drukčiju priču. Tako za argentinske kruške treba iz novčarke izvaditi 24, za nektarine i marelice koje dolaze iz Italije 44, a za španjolske trešnje 40 kuna. Samo nekoliko stotina metara od Dolca, kod Glavnog kolodvora, mogu se nabaviti sočne jagode zagrebačkih proizvođača za 10 kuna po mjerici.
- Mi poljoprivrednici dobijemo poticaje za proizvodnju, proizvedemo, a prodaje se uvezeno. Nije li to smiješna situacija? Imam plantažu jagoda u Moslavini sa šest tisuća sadnica. U nju sam uložio više od 20 tisuća kuna, a jagode prodajem isključivo na svojoj plantaži jer se ne isplati unajmljivati štand na našim tržnicama - kaže Franjo Lojen, jedan od proizvođača jagoda. Njegova mu proizvodnja pruža dobru zaradu, ali konkurencija uvezene robe div je s kojim se ne može boriti. Isto je i s proizvođačima povrća i mliječnih proizvoda.
Prošle godine proizvedeno je 52 milijuna litara mlijeka, a udruga malih sirara na godinu proizvede 80.380 kg sira. Ipak, takav se sir može kupiti samo na gospodarstvima koja ga i proizvode. Jedino sirevi Dragec i Kriško, koji su zaštićena robna marka županije, mogu se nabaviti u četiri trgovačka lanca, ali ne i u manjim trgovinama.
Autor: Lana Kovačević, Javorka Lemo
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U prostoru za pisanje kod objave, dobro pitanje o čemu razmišljaš. Pa razmišljam zašto Slavonsko sjeme kod mene u samom vrhu Bilogore podivljalo. Sve kod mene na poljima ide u zrak više od kataloškoga opisa. Do neki dan sa ovoga mjesta vidi... Više [+]
U prostoru za pisanje kod objave, dobro pitanje o čemu razmišljaš. Pa razmišljam zašto Slavonsko sjeme kod mene u samom vrhu Bilogore podivljalo. Sve kod mene na poljima ide u zrak više od kataloškoga opisa. Do neki dan sa ovoga mjesta vidio sam cijelo selo sada nevidim ništa. Suša a sve mi na polju buja. Jedino me brine ova cvatnja, stalno nešto odgađa, nikako da procvate sve, pa da uživaš u cvatni i zujanju pčela kao na moru🐳🐞🐝🌽🌻🐝
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Ajoj Vedrane i Majo što je ovo izgledalo ništa poslije mraza i one sitne tuče. Suncokret je to pregurao mraz i tuču ali kukuruz teže, potrošeno mnogo Više [+] bio stimulatora da se to dovede u red. Sa tamo dalje još od ovoga nisam baš zadovoljan malo prije išao pogledati, e tamo se osjeti malo ova suša. Gledam ja svaki dan ta žuta polja zbog ulja hladno prešanoga. To sam Maji Celing ostao dužan pokazati što ispalo.