Djevojka sa sela na čelu države!

Mnogi ne znaju da Kolinda Grabar Kitarović, novopečena predsjednica Republike Hrvatske, dolazi sa sela. Zašto nam je to bitno? Bitno je jer ljudi koji su odrasli na selu imaju jednu crtu koju gradska djeca nemaju. Upoznali su i drugu stranu života, znaju kako stvari nastaju i koliki je trud potreban da svojim rukama nešto naposljetku i stvoriš.

Kolinda dolazi s Grobinšćine, dok su joj djed i baka Ljubomir i Marija, po očevoj strani iz Martinova Sela pokraj Rječine. Ponosna je Gromišćanka, kakvi su bili i njezini preci. Grabari pak dolaze s Gromiškog poja, s Grobnika, a Matejčići s majčine strane, su iz Jelenja. Kad se Kolinda kao prvo dijete svojih roditelja rodila 29. travnja 1968., živjeli su u selu Lubarska pokraj Martinova Sela na Rječini.

Stočarska farma - obiteljski posao Grabarovih

Kuća Grabarovih nalazi se u samom središtu sela. Nekad je u prizemlju bila mesnica koju su godinama držali Kolindini roditelji Dubravka i Branko, a 90-ih je obiteljski posao preuzeo njezin četiri godine mlađi brat Branko koji je od tog posla ubrzo odustao.

Kako je napisala u biografiji na svojim službenim stranicama, prve godine njenog života obilježila su "prostrana polja, široke ravnice, beskrajno plavo nebo i šum Rječine, neprestani, nepresušni, uporni šum slapa podno naše kuće".

Pokraj kuće, gdje još uvijek živi Kolindina majka Dubravka, je i vrt u kojem uvijek ima posla. Tu su Kolindini roditelji zajedno vodili posao u mesnici. Imali su i svoja goveda, štalu s 22 krave u selu Lopača, a janjce bi kupovali za klanje. Posao je, kako kaže za Globus, dobro išao sve dok ih osamdesetih godina nisu dotukli poreznici s ispitivanjem porijekla imovine pa nisu više mogli širiti posao.

Dobrobiti seoskog života

Kao mala je često, kako je ispričala za Večernji list, odlazila na slap, koji ju je uvijek uspavljivao. Tamo je bila i jedna vodenica, mlin staroga Gašpara koji sad vodi njegov sin. Kako su njezini roditelji puno radili, tata je bio mesar, a mama je, uz vođenje kućanstva, pomagala tati, odrastala je kao divlje dijete. Igrali su se po poljima, kopali zemunice, verali se po stablima, a znala je napraviti i praćku te je razbijala susjedima prozore.

Odrastala je kako kaže, s dečkima, čak je dobro igrala nogomet. Bila su to predivna vremena, bar što se tiče sigurnosti za djecu, smatra Kolinda. U školu je najprije išla u Jelenju, četiri razreda, a poslije u Dražice. U Jelenje su išli pješice svaki dan, oko tri kilometra do škole i natrag, ali su skretali u šume, trčali. U Dražice su u školu putovali autobusima, ali su se popodne često vraćali pješice kući, prisjeća se Kolinda Grabar-Kitarović. Kako je njezin otac Branko bio lovac, s njim je kao mala išla u lov pa je naučila mnogo o samostalnosti i preživljavanju od malih nogu.

Internacionalno iskustvo i ambicija

Što se pak tiče školovanja, Kolinda je imala jaku podršku i nadzor svoje majke Dubravke, koja nije imala tu sreću da se školuje pa ju je na to iznimno poticala. Noću je skrivećki čitala, ponekad i do tri-četiri sata ujutro pa bi neispavana išla u školu. Zahvaljujući čitanju, promijenila je i životne nazore tipične za njezin kraj, ali i usvojila hrvatski književni standardni jezik, kojim na Grobinšćini rijetko tko govori.

Zahvaljujući inernacionalnom iskustvu i obrazovanju već u ranim godinama, Kolinda je od ranih dana bila ambiciozna i željela promijeniti svijet, pa je eto krenula od sebe. U tome su joj pomogli i njena sklonost učenju jezika i politički angažman. Kako će se njen predsjednički mandat pak odraziti na naše poljoprivredne proizvođače, na nama je da procijenimo.

Foto: Privatni album, Večernji list