Dino Kozlevac: Nitko svojim nečinjenjem nema pravo ugrožavati druge

Dino Kozlevac, glavni vatrogasni zapovjednik Istarske županije i zamjenik predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice, u razgovoru za poljoprivredni portal Agroklub govori o ključnim pogreškama koje građani rade tijekom požara, važnosti smirene evakuacije te nužnosti bolje protupožarne preventive. Upozorava na opasnost od panike, automobila na požarnom putu i zapuštenih parcela te ističe da se sigurnost naselja mora graditi prije nego što požar izbije.

"Ako građanin trezveno razmišlja, pogleda oko sebe i nađe najbrži put za pobjeći u takvoj situaciji. Nema tu puno promišljanja. Treba najkraćim putem otići na sigurno", kaže Kozlevac.

Poseban problem, upozorava, nastaje kada ljudi u panici sjednu u automobile i pokušaju samostalno napustiti ugroženo područje.

"Kada nas uhvati panika i strah, čovjek počne bježati tamo gdje ne treba. Vidjeli ste što se događalo kada su ljudi automobilima krenuli prema požaru. Kada automobil počne gorjeti, onda je to trenutak kada je sve moguće", upozorava Kozlevac.

Automobil u požaru može postati klopka

Kozlevac zato apelira na građane i turiste da ne sjedaju u automobile ako evakuaciju nisu organizirale nadležne službe. U slučaju neposredne opasnosti najvažnije je udaljiti se od požara i pronaći sigurno mjesto.

Kao primjer navodi plaže, koje u određenim situacijama mogu biti jedno od najsigurnijih mjesta za sklanjanje.

"Uz plažu, kraj mora, nema opasnosti. Vatra može doći do objekata, može bilo gdje, ali plaže nisu s ničim ugrožene kao prostor uz šumu. Čovjek se makne kraj mora i nema straha", kaže.

U posljednjem požaru dio ljudi upravo je s plaže evakuiran, a potom zbrinut u organiziranim prihvatnim objektima. Problem s automobilima, dodaje, nije samo u opasnosti za same putnike. Vozila ostavljena nasred ceste mogu blokirati promet i otežati prolazak vatrogasnim i drugim interventnim vozilima.

"Čovjek samoinicijativno ne smije raditi bilo što. Treba se odmaknuti od neposrednog područja vatre i otići na sigurnost. Automobil treba ostaviti, osim ako nadležne službe organiziraju evakuaciju i kažu kojim se putem treba izvući", poručuje.

Kozlevac savjetuje i da se na odmoru unaprijed razmisli o tome gdje će automobil biti parkiran.

"Automobil ne bi trebalo parkirati u zelenilu. Treba ga staviti na što sigurnije mjesto. Ljudi moraju razmišljati o tome gdje su došli i kakve ih opasnosti mogu okruživati", kaže.

Bor uz kuću može postati put za širenje požara

Kao jedan od velikih problema protupožarne zaštite Kozlevac izdvaja količinu gorive vegetacije oko naselja i objekata. Posebno upozorava na situacije u kojima borovi i drugo raslinje neposredno okružuju kuće.

"Ako volimo da imamo bor nad terasom, da nam bor stoji nad kućom, da je zelenilo do samog našeg dvorišta, moramo biti svjesni opasnosti da se može dogoditi ono što se dogodilo", kaže.

Ističe da borovi nisu izvorna sastavnica priobalnog krajobraza u današnjem opsegu te da njihovom sadnjom i održavanjem treba upravljati promišljeno. Oko kuća, smatra, trebali bi postojati čisti i stručno planirani protupožarni pojasevi.

"Treba očistiti, napraviti prosjeke uz mjesta, čistiti travu. Naselje mora biti uredno i treba eliminirati što više gorive tvari oko kuće", ističe Kozlevac.

Jedno od osnovnih pravila, objašnjava, jest da udaljenost vegetacije od objekta treba biti povezana s visinom stabla.

"Ako je stablo deset metara, deset metara bi trebao biti minimalni pojas. To je zdravo, seljačko planiranje, ali upravo je to u pitanju. Ako se stablo zapali i padne, ne smije dohvatiti kuću", kaže.

Za zapuštene parcele odgovornost mora postojati

Kozlevac smatra da u prevenciju moraju biti uključeni svi, od vlasnika privatnih parcela do jedinica lokalne samouprave i države. Vlasnici kuća, kaže, prije svega sami moraju voditi računa o okućnicama, dok se za površine izvan privatnog posjeda moraju organizirati gradovi, općine, županije i država.

Poseban problem predstavljaju zapuštene parcele čiji su vlasnici teško dostupni ili žive u inozemstvu.

Bogović: Alepski bor nakon velikih požara je nužno zlo

"Ukoliko privatnik neće čistiti ili fizički ne možemo do vlasnika, a postoji titular vlasništva, država bi trebala očistiti parcelu i naplatiti trošak od vlasnika. Ako se ne može naplatiti, može se staviti zabilježba na parcelu", smatra Kozlevac.

Smatra da bi, ako je potrebno, trebalo dodatno urediti zakonodavni okvir kako bi takvi postupci bili jednostavniji i učinkovitiji.

"Nitko svojim nečinjenjem nema pravo ugrožavati druge", poručuje.

Problem, dodaje, nisu samo šume. Zapuštena poljoprivredna zemljišta također mogu biti izvor gorivog materijala i omogućiti brzo širenje požara.

"Preventiva, preventiva. To je najvažnije"

Na pitanje gdje vidi najveću slabost sustava zaštite od požara, Kozlevac odgovara bez dvojbe, u prevenciji.

"Preventiva, preventiva. Preventiva je najvažnija. Puno je lakše gasiti, puno je lakše spašavati ljude i puno će se lakše ljudi izvući ako se poštuju preventivne mjere", naglašava.

Smatra da treba ulagati i u protupožarne prosjeke, šumske putove i druge prepreke koje mogu usporiti širenje vatre. Istodobno upozorava da treba ozbiljnije pristupiti istraživanju uzroka požara. Prema njegovu mišljenju, svaki požar na otvorenom prostoru treba istraživati, bez obzira na to je li riječ o nekoliko stotina četvornih metara ili požaru koji je zahvatio stotine hektara.

"Od tih 100 metara trave može nastati 100 hektara. I tih 100 metara trave netko je zapalio. Ako je namjera, treba ga naći", kaže.

U Hrvatskoj se, ističe, godišnje bilježe tisuće požara otvorenog prostora, dok javnost uglavnom primjećuje samo najveće.

"Dnevno su požari koje ugasimo i nitko ih ne vidi. I tom malom požaru treba u istraživanju pristupiti kao i onome velikom koji je napravio materijalnu štetu", smatra.

Zalaže se i za snažnije kažnjavanje počinitelja.

"Apsolutno. To treba tretirati kao bilo koje drugo kazneno djelo", kaže Kozlevac.

Vatrogasni sustav napravio veliki iskorak

Kada je riječ o opremljenosti vatrogasaca, Kozlevac smatra da je posljednjih šest godina napravljen velik iskorak.

"Imamo nadležno tijelo za vatrogastvo. To je omogućilo da se vatrogastvo razvije. U posljednjih šest godina nabavljene su stotine vatrogasnih vozila na svim razinama, od države do općina i gradova", navodi.

Ipak, smatra da prostora za daljnji razvoj ima dovoljno, pogotovo s obzirom na klimatske i vremenske uvjete koji pogoduju velikim požarima.

"Trebat će još veća ulaganja u sustav vatrogastva i gašenja požara, ali i u ostale žurne službe, jer će takvih situacija biti sve više i sve će biti teže. To je ulaganje u sigurnost", kaže.

Ističe da Hrvatska ima dobro organiziran vatrogasni sustav, s profesionalnim postrojbama i velikim brojem dobrovoljnih vatrogasaca. Iako se javnosti kod velikih požara često čini da su upravo zračne snage presudne, Kozlevac ističe da većinu požara ipak riješe zemaljske snage.

"Oko 80 posto požara, tu se vrtimo s postotkom, riješe zemaljske snage. Ali imate tih desetak, petnaestak posto požara kod kojih je zračna snaga presudna. Bez nje bi ih bilo teško ugasiti", objašnjava.

Kod velikih požara kombinacija je, kaže, ključna, osobito na nepristupačnim terenima, pri velikim vrućinama i jakom vjetru. Na pitanje imamo li dovoljno kanadera, odgovara da u takvim okolnostima kapaciteta nikada nije previše.

"Koliko god da nabavimo, iznad toga neće biti ništa previše. Nikad nije previše kada je sigurnost u pitanju", kaže.

Turisti trebaju znati gdje su i slušati službe

Za turiste koji dolaze na područja izložena požarima Kozlevac ima tri osnovne poruke. Prva je da odmah po dolasku pogledaju gdje se nalaze i kakve ih opasnosti okružuju. "Ako je to šuma, treba znati da tu može doći do požara. Postoje upute kroz plakate, medije i na više jezika. Treba ih poslušati", kaže.

Druga je pravilno parkiranje automobila, a treća, držati dokumente i najvažnije osobne stvari na jednom mjestu kako bi ih se u slučaju potrebe moglo brzo uzeti.

"Ako se nešto dogodi, treba odmah napustiti teren, slušati upute nadležnih službi i izvući se na sigurno", poručuje. Posebno upozorava da građani ne pokušavaju sami gasiti požar.

"Ljudi nisu osposobljeni ni opremljeni za to. Ako je opasnost, treba pobjeći i pustiti materijalno. Treba spasiti živu glavu", kaže.

Domaćim stanovnicima poručuje da redovito čiste okućnice i uklanjaju gorivi materijal oko kuća.

SRUUK u ekstremno brzoj situaciji nije mogao učiniti mnogo

Osvrnuo se i na Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK). Kozlevac smatra da je sustav koristan kada postoji dovoljno vremena za slanje i primanje upozorenja, ali da je u konkretnom slučaju požar napredovao prebrzo.

"SRUUK je dobar kada možemo dati široko upozorenje i kada ima dovoljno vremena. Ovdje je vrijeme bilo prekratko da bi se bilo kakve upute davale kroz telefone koje će netko vidjeti, a netko neće", kaže.

U takvoj situaciji, dodaje, prioritet je bio fizički izvući ljude iz neposredne opasnosti.

"Ljudi su već spašavali živu glavu i bježali. Službe su to odradile maestralno, vatrogasci i sve žurne službe", ističe Kozlevac.

U požaru je, prema njegovim riječima, u nekoliko sati izvučeno oko 2000 ljudi. Jedna je osoba smrtno stradala, dok se za ostale ozlijeđene nada da će se oporaviti.

"Izražavam sućut obitelji stradale osobe, a vatrogascima i svima koji su sudjelovali treba odati priznanje", poručuje.

Na kraju ponovno poziva građane da svaki dim ili vatru odmah prijave.

"Što prije informacija, što prije dojava i što prije intervencija s adekvatnim snagama", zaključuje Kozlevac.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor