Bogović: Alepski bor nakon velikih požara je nužno zlo

Nezapamćene suše i ekstremne vrućine posljednjih tjedana, praćene velikim požarima na obali, ponovno su otvorile pitanje kako obnavljati opožarena šumska područja. Kao jedno od najčešćih rješenja često se spominje sadnja alepskog bora, no dok ga jedni smatraju učinkovitim saveznikom u obnovi šuma, drugi upozoravaju na njegovu zapaljivost.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) Zdenko Bogović smatra da alepski bor u određenim uvjetima ima važnu ulogu, iako ga ne treba promatrati kao trajno rješenje.

"Za njega kažu da je spas za pošumljavanje, dok drugi u njemu vide ekološku bombu, s obzirom na to da zapravo brzo gori. Ali on vam je potreban tamo gdje dolazi do ekstrema. Recimo, kada se dogodi veliki požar, on je više nego dobrodošao. Zato kažem nužno zlo", ističe Bogović.

Obnova šuma zahtijeva desetljeća

Prema njegovim riječima, alepski bor može imati važnu ulogu u obnovi opožarenog staništa jer može pomoći u stvaranju uvjeta za razvoj drugih, prirodnih i autohtonih vrsta.

"Nema druge vrste koja će prije pripremiti stanište za sljedeću prirodnu ili autohtonu vegetaciju na tom području", kaže Bogović, naglašavajući da takav proces nije moguće promatrati kroz nekoliko godina.

Obnova šuma, upozorava, zahtijeva desetljeća, a ponekad i cijelo stoljeće. Upravo je to, smatra, aspekt koji javnost često teško prihvaća.

"Mi ne govorimo o godinu-dvije. Govorimo o 50, 100 godina", kaže Bogović.

Vatra progutala gotovo 1.000 hektara: izgorjeli maslinici i vinogradi, stradale kuće i vozila

Kao primjer navodi Marjan, splitsku gradsku šumu koja se godinama suočava s različitim problemima, uključujući bolesti i propadanje stabala. Posebnost Marjana, ističe, jest i činjenica da se radi o šumi smještenoj unutar grada, zbog čega je upravljanje njome posebno zahtjevno.

"Pazite, to je gradska šuma. Pa gdje ćeš ti tamo sad njima nešto napraviti? Tu je trebalo puno, puno edukacije, dugo godina i pomalo raditi", smatra Bogović.

Takav postupni pristup, dodaje, mogao bi omogućiti lakšu i prirodniju obnovu šumskog prostora.

"Ja mislim da bi se on kudikamo bez problema preveo, jer je došao do kraja. Pazite, ne možete vi imati 300 godina šumu stalno. Ne ide", zaključuje Bogović.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor