Dalmatinski pršut i baranjski kulen kandidati za autohtoni proizvod

Sabor se u četvrtak bavio izmjenama zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te poljoprivrednoj savjetodavnoj službi. Kako je pojasnio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, osnivanje Hrvatske poljoprivredne komore 2009. godine i integracija poljoprivredne savjetodavne službe nisu polučili rezultate, a glavni je cilj ovih izmjena preuzimanje pravne stečevine Europske unije. Predloženo je da izmjene tih zakona idu po hitnoj proceduri, a tome se protivi oporba. Zastupnik HDSSB-a Zoran Vinković ujedno ističe da su važeći zakoni doneseni zbog namirivanja tražbina tadašnjeg koalicijskog partnera HSS-a. Zbog toga HDSSB neće podržati ova dva zakona i traže da idu u dva čitanja, poručio je.

Kako bi što slikovitije prikazao u kakvom je stanju današnja poljoprivreda, Vinković je u sabornicu došao s vrećicom svjetskih proizvoda - lukom iz Austrije, suhim šljivama iz Srbije te rajčicama, jabukama, češnjakom i bananama koje uvozimo iz cijelog svijeta. »Evo, čak i luk moramo uvoziti iz Austrije, uvozimo odasvud, i ja to ne bih kupovao, ne zato što je strano, nego zato što je prskano svim i svačim da bude lijepo svježe dok ne dođe do nas. Čak i meso uvozimo, ali i ostale osnovne poljoprivredne proizvode. Zato tražim od ministra Jakovine da krene u rješavanje ovih važnih problema«, rekao je Vinković te dodao da je njegova stranka vrlo svjesna stanja u poljoprivredi jer dolaze iz regije koja je, kako je poručio, »temelj, kuća i krov hrvatske poljoprivrede«. »Nekad je Slavonija zajedno s Vojvodinom mogla prehraniti pola Europe, a danas ne može ni sebe«, zaključio je Vinković.

Inače, nakon što su u srijedu čitav dana proveli na Markovu trgu, zastupnici su i u četvrtak ujutro krenuli »udarnički«, pa su tako u samo petnaestak minuta odradili čak četiri zakona. No, pokazalo se da problema može biti i kad se brzo radi. Za petu točku dnevnog reda nije još bilo predstavnika predlagatelja te je predsjednik Sabora Boris Šprem proglasio stanku. »Idemo brzo pa predstavnici predlagatelja nisu stigli«, rekao je Šprem dodajući da su očito prebrzi s obzirom na planiranu satnicu.

Nakon stanke zastupnici su poduprli prijedlog Zakona o oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Zakon među ostalim omogućuje proizvođačima autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda da nakon zaštite na području Hrvatske pokrenu postupak zaštite na razini Europske unije te registriraju oznake na europskom tržištu. To će povećati prepoznatljivost proizvoda, regije u kojoj se proizvode i čiji naziv nose, te na kraju i čitave Hrvatske.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina naglasio je da u Hrvatskoj status autohtonih proizvoda ima sedam proizvoda - istarski pršut, varaždinsko zelje, poljički soparnik, zeljanik, uljenak, meso zagorskog purana, krčki i drniški pršut te lički krumpir. Uz to, u postupku registracije su još četiri proizvoda - ekstra djevičansko maslinovo ulje s Cresa, ogulinski kiseli kupus i zelje te dalmatinski pršut i baranjski kulen.

Laburist Dragutin Lesar je na raspravi upozorio kako bi Hrvatska danas imala puno više zaštićenih autohtonih proizvoda da je Ministarstvo poljoprivrede savjetima pomagalo poljoprivrednim proizvođačima, jer je proces registracije vrlo kompliciran. On je ujedno Vladu pozvao da troškovi postupka zaštite proizvoda prebaci na teret državnog proračuna jer je riječ, kako je istaknuo, o ulaganju koje se može deseterostruko vratiti.

»Hrvatska je zemlja bogata raznolikošću i svaka regija ima svoje specifičnosti, a dobivanjem ovih oznaka dobiva se važna specifičnost, a to je da nitko u EU ne može proizvoditi iste takve proizvode. Zato trebamo više raditi na tome da idemo u pravcu zaštite hrvatskih proizvoda«, istaknuo je HDZ-ovac Petar Čobanković.

Autor: IVANA KNEŽEVIĆ