Cijene žitarica rastu nakon novog ruskog napada

Globalne cijene žitarica rasle su nakon što je Rusija napala ukrajinsku luku na Dunavu, piše Reuters. U napadu su uništene zgrade u luci Izmail, što je zaustavilo brodove koji su trebali ukrcati ukrajinsko žito unatoč blokadi koju je Rusija ponovo uvela sredinom srpnja.

Nakon napada, cijene su na burzi u Čikagu rasle za skoro pet posto. Podsjetimo, na dan 21. srpnja tona pšenice je na CboT-u bila 239,94 eura, kukuruza 189,98 eura/t, a soje 493,40 eura/t. Novi rast, kažu, izazvala je zabrinutost zbog smanjenja globalnih zaliha radi izbacivanja Ukrajine s tržišta, jednog od najvećih svjetskih izvoznika.

Rusija je napadala poljoprivrednu i lučku infrastrukturu više od dva tjedna otkako je odbijala produžiti sporazum kojim je prošle godine ukinuta ratna blokada ukrajinskih luka.

Razgovarali Putin i Erdogan

Njhov predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom s pokroviteljem sporazuma o izvozu žitarica, turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom. Putin je ponovio ruski uvjet za ponovno pridruživanje dogovoru odnosno da se implementira paralelni sporazum kojim se poboljšavaju uvjeti za njihov izvoz hrane i gnojiva. Taj izvoz je već izuzet od sankcija, a Zapad uzvraća da je Moskvi cilj ugroziti globalnu opskrbu hranom.

Erdoganov ured priopćio je da će ruski lider uskoro posjetiti Tursku. Ove godine Putin nije bio u službenoj posjeti inozemstvu, a valja podsjetiti i da ga Međunarodni kazneni sud u Haagu traži zbog ratnih zločina.

Proizvođači u Ukrajini već osjećaju utjecaj jer ne mogu isporučiti svoje proizvode. Prije nego što se Rusija povukla iz sporazuma o Crnom moru ukrajinske riječne luke na Dunavu činile su oko četvrtinu izvoza žitarica. Od tada su postale glavni put, žito je utovarano i otpremano u rumunjsku crnomorsku luku Konstancu i potom dalje. Cilj Kijeva je da međunarodni brodovi idu ravno tamo i direktno se utovare.

Ujedinjeni narodi su upozorili na potencijalnu krizu s hranom i glad u najsiromašnijim zemljama svijeta kao rezultat ruske odluke da odustane od sporazuma. Moskva kaže da će brodove koji idu u ukrajinske morske luke tretirati kao potencijalne vojne mete. Službeni ukrajinski podaci kažu da je pogođeno 26 lučkih objekata, pet civilnih plovila i uništenp 180.000 tona žitarica u devet dana od napuštanja sporazuma.

Rusija je stvorila problem i sad se pretvara da ga rješava

Europska unija je upozorila zemlje u razvoju da Rusija nudi jeftinu pšenicu kako bi stvorila novu ovisnost o njima pogoršavajući ekonomsku ranjivost i globalnu nesigurnost hrane, navodi Reuters.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost, pisao je čelnicima zemalja u razvoju i skupine G-20 te ih pozvao na jedinstvenost kako bi potaknuli Moskvu da se vrati sporazumu i omogući siguran crnomorski izvoz.

"Dok se svijet suočava s problemima u opskrbi i višim cijenama, Rusija se sada približava ranjivim zemljama s bilateralnim ponudama pošiljki žitarica po sniženim cijenama, pretvarajući se da rješava problem koji je sama stvorila", istaknuo je. 

Putin će pokloniti žitarice afričkim zemljama - i dostava će biti besplatna

Ističe da je riječ o ciničnoj politici namjerne upotrebe hrane kao oružja.

Jedan od glavnih zahtjeva Moskve je da se Ruska poljoprivredna banka ponovo poveže na SWIFT međunarodni platni sustav, što je EU prekinula u lipnju 2022. godine. Borell je dodao da je EU u potpunosti posvećena spriječavanju prekomjerne usklađenosti i smanjenju rizika, ali kako pišu, nije spomenuo da je Antonio Guterres, generalni tajnik UN-a, prošlog mjeseca rekao da su čelnici UN-a nedavno dogovorili s Europskom komisijom da se podružnici Ruske poljoprivredne banke omogući pristup SWIFT-u.

Sljedećeg mjeseca se okupljaju svjetski lideri u UN-u i Borell kaže da je ključno da zemlje EU nastave lobirati u ostatku svijeta o sigurnosti opskrbe hranom. Američki državni tajnik Antony Blinken trebao bi u četvrtak predsjedavati sastankom Vijeća sigurnosti UN-a o gladi i globalnoj nesigurnosti hrane uzrokovane ratnim sukobima.