Cijena napretka koji iza sebe ostavlja prazne domove i napuštena poljoprivredna imanja

Proteklog tjedna naišao sam na vijest o poljskom selu Skrzelewu, koje se nalazi u Mazovječkom vojvodstvu, zapadno od Varšave. Zbog izgradnje Središnje komunikacijske luke (CPK), velikog prometnog čvorišta koje će povezivati zračni, željeznički i cestovni promet, selo je ostalo bez stanovnika. U listopadu 2026. prestalo je postojati, a imovina obuhvaćena projektom preuzeta je radi izgradnje nove infrastrukture.

Mjesto je 2019. godine imalo 171 stanovnika, a danas ondje više nitko ne živi. Izvlaštenjem su obuhvaćene ukupno 923 parcele, a do kraja rujna 2026. izdane su odluke o naknadi za njih 886. Predujmovi u visini od 85 % utvrđene naknade isplaćeni su vlasnicima 545 parcela. Uz novu zračnu luku, projekt CPK obuhvaća i izgradnju željezničkih veza s brojnim poljskim gradovima.

Nestala naselja

Slični primjeri zabilježeni su i u drugim dijelovima svijeta. U Kini je 1994. počela izgradnja brane Tri klanca na rijeci Yangtze, a punjenje akumulacijskog jezera započelo je 2003. godine. Zbog projekta je raseljeno više od 1,3 milijuna ljudi, a pod vodom je završilo oko 1.500 sela i gradova, uz brojne poljoprivredne površine i vrijedna arhitektonska i arheološka nalazišta.

Istraživanja su povezala punjenje akumulacije s približno 3.400 potresa zabilježenih između sredine 2003. i kraja 2009. godine. Satelitska mjerenja pokazala su i promjene lokalne klime, uključujući pad dnevne temperature površine tla za oko 0,67 °C u dijelu okolnog područja. Akumulacija brane toliko je velika da su NASA-ini znanstvenici izračunali kako bi njezino potpuno punjenje moglo pomaknuti položaj Zemljina rotacijskog pola za oko dva centimetra i produljiti dan za 0,06 mikrosekundi. Tom se temom bavi i film Still Life iz 2006. godine kineskog redatelja Jia Zhangkea, smješten u Fengjie, gradu koji je djelomično srušen i potopljen zbog izgradnje brane.

U Njemačkoj je u siječnju 2023. ispražnjeno i srušeno selo Lützerath zbog širenja površinskog rudnika lignita Garzweiler. Slična sudbina zadesila je i stanovnike obližnjeg Manheima, koji se od 2012. iseljavaju zbog širenja rudnika Hambach. U Španjolskoj je, pak, zbog izgradnje brane i stvaranja akumulacijskog jezera u dolini Riaño uništeno više naselja. Rušenje stotina zgrada završeno je u srpnju 1987., a stanovnici su preseljeni.

Jedan od poznatijih filmova koji se bave sličnom temom japanski je dokumentarac "Narita: Selo Heta" (Narita: Heta Village) iz 1973. godine, u režiji Shinsukea Ogawe. Film prati život poljoprivrednika u selu Heta, čiju je svakodnevicu poremetio plan izgradnje međunarodne zračne luke Narita nedaleko od Tokija.

Život pod prijetnjom preseljenja

Japanske vlasti odlučile su šezdesetih godina prošlog stoljeća izgraditi novu zračnu luku kako bi zadovoljile rastuće potrebe međunarodnog zračnog prometa. Za njezinu lokaciju odabrano je poljoprivredno područje u prefekturi Chiba. Plan je podrazumijevao izvlaštenje zemljišta i preseljenje stanovnika, no dio poljoprivrednika odbio je napustiti svoja imanja. Za njih zemlja nije predstavljala samo izvor prihoda nego i obiteljsko nasljeđe, način života i povezanost s mjestom u kojem su generacijama živjeli.

Otpor gradnji zračne luke prerastao je u dugogodišnji sukob. Poljoprivrednicima su se pridružili studentski aktivisti, a prosvjedi su povremeno završavali nasilnim obračunima s policijom. Taj je sukob postao poznat kao borba za Sanrizuku, prema nazivu područja na kojem se zračna luka gradila. Ogawa je godinama pratio događaje i snimao ljude koji su se našli na putu velikom državnom projektu.

Portret napuštenih sela Europe i ljudi koji su ostali nakon što je zajednica počela propadati

Film se razlikuje od klasičnih političkih dokumentaraca koji se prvenstveno oslanjaju na prosvjede, govore i sukobe. Umjesto da kameru usmjeri samo na dramatične događaje, redatelj promatra svakodnevni život seoske zajednice. Bilježi razgovore stanovnika, njihov rad i međusobne odnose, pokazujući kako prijetnja preseljenjem postaje dio svakodnevice. Tako donosi portret zajednice čija je budućnost neizvjesna, ali čiji stanovnici i dalje nastoje živjeti što normalnije.

Pritom je važan odnos mještana prema zemlji i prošlosti. Poljoprivredno gospodarstvo ne može se svesti samo na vrijednost oranica, kuće i gospodarskih zgrada. Uz njega su vezani obiteljska povijest, lokalni običaji i društvene veze koje se ne mogu jednostavno prenijeti na novu lokaciju. Film pokazuje i različite reakcije na takvu situaciju: dok jedni nastavljaju pružati otpor, drugi se suočavaju s neizvjesnošću i posljedicama dugotrajnog sukoba.

Dokumentarni zapis otpora

Film je dio dokumentarnog ciklusa Sanrizuka, u kojem je Ogawa kroz sedam filmova bilježio otpor lokalnog stanovništva izgradnji goleme zračne luke Narita, izvlaštenju poljoprivrednog zemljišta i preseljenju te nasilne sukobe prosvjednika i policije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.

Zračna luka u međuvremenu je izgrađena i postala jedno od najvažnijih međunarodnih prometnih čvorišta Japan. Cijeli dokumentarni ciklus tako je postao vrijedan povijesni zapis o društvenim previranjima toga vremena, ali i o cijeni infrastrukturnog razvoja i njegovim posljedicama za ljude čiji su domovi i poljoprivredna zemljišta obuhvaćeni takvim projektima. O istoj temi govori i hvaljeni film "Kashima Paradise".

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor