Zakonodavstvo EU posebnu pažnju pridaje malim poljoprivrednim proizvođačima koji nisu dovoljno tržišno konkurentni ili su premalo tržišno orijentirani. U tom pogledu, omogućila im je niz pogodnosti - uz uvjet.
Kada su u pitanju udruživanja poljoprivrednika, imamo zadruge, klastere, brojne udruge i - proizvođačke organizacije (PO). Upravo potonje potiče Europska unija, time i domaće zakonodavstvo. No, sudeći prema dosadašnjem broju osnovanih, kod nas to ide puževim korakom.
Naime, na popisu priznatih od 2015. do 2022. tek je njih 23. Najviše su se na ovaj korak odlučili proizvođači voća i povrća (pet PO), slijede ih proizvođači krumpira (četiri ih je i vode se pod "drugi proizvodi"), a potom žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi te govedina i teletina s po tri proizvođačke organizacije.
Prema županijama, svih 23 nalazi se u tek njih devet. Prednjače s po četiri Vukovarsko-srijemska, Međimurska i Grad Zagreb, a prate ih Varaždinska (3), Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska (svaka 2), te s jednom PO Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska. Dakle, sve na kontinentu, nijedna u primorskom dijelu.
A zašto se potiče baš ovakav način udruživanja? Kako nam kažu iz Ministarstva poljoprivrede, zakonodavstvo EU posebnu pažnju pridaje malim poljoprivrednim proizvođačima koji nisu dovoljno tržišno konkurentni ili su premalo tržišno orijentirani. U tom pogledu, omogućila im je niz pogodnosti uz uvjet - udruživanje u proizvođačke organizacije.
Stjecanjem tog statusa mogu se prijaviti i koristiti nekoliko mjera namijenjenih isključivo unaprjeđenju poslovanja tih udruženja.
Radi se, kažu, o strukturiranim i ciljanim mjerama. Priznata PO kojoj je odobren poslovni plan do sada, u prošlom i prijelaznom programskom razdoblju ZPP-a, mogla je koristiti potporu za početak rada kroz Mjeru 9 (Podmjera 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija), dok su u prijelaznom razdoblju 2021. – 2023. mogle sudjelovati u posebnom programu potpore Nacionalna strategija za održive operativne programe u sektoru voća i povrća.
Podsjećaju pritom da su navedene mjere u novom programskom razdoblju ZPP-a postale intervencije koje planiraju i kroz odobrene operativne programe i poslovne planove provode upravo proizvođačke organizacije te unaprjeđujući svoje poslovanje osnažuju i stanje u čitavom sektoru. Pravila za provedbu ovih dviju intervencija ostala su vrlo slična, a mogu se provoditi do 2027. godine.
"Dakle, sami proizvođači imaju mogućnost postati nositelji pozitivnih promjena u sektoru u kojemu posluju", napominju iz Ministarstva.
Božo Volić: Zadruga ili proizvođačka organizacija? Kako se zove, posve je nebitno
Odobreni poslovni plan traje najviše pet, a odobreni operativni program najmanje 3 godine. Najviši intenzitet potpore u okviru odobrenog poslovnog plana iznosi 50.000 eura godišnje, dok se za operativne programe izračunava na temelju vrijednosti njihove utržene proizvodnje.
Potpora u okviru poslovnog plana neinvesticijskog je karaktera, namijenjena financiranju administrativnih troškova koji se odnose na stručno osoblje, uredski prostor, opremu, zajedničko plasiranje proizvoda na tržište, pripremu proizvoda za prodaju, zajednički nastup na tržištu i sl., dok je potpora koju PO može ostvariti provedbom operativnog programa investicijskog i neinvesticijskog karaktera.
Kažu i da se osim u PO, proizvođači s drugim predstavnicima i dionicima u lancu opskrbe hranom mogu udruživati i u sektorska organizacije čija je svrha briga o svim dionicima u lancu opskrbe hranom i očuvanje stabilnosti istoga.
"Stjecanje statusa PO nije obvezno tako da postojeće zadruge i drugi oblici udruženja nisu ugroženi ovakvom politikom Europske unije. Radi se samo o mogućnosti unaprjeđenja poslovanja kroz svojevrsnu nadogradnju", pojašnjavaju dalje navodeći da je važno naglasiti da je upravo pravni oblik zadruge najpoželjniji oblik za stjecanje statusa PO.
U slučaju da ista izgubi taj status radi nepoštivanja kriterija priznavanja nastavit će poslovati kao zadruga, no kao takva više neće biti prihvatljiva za sudjelovanje u gore navedenim mjerama potpore.
Resorno ministarstvo je u proteklom trogodišnjem razdoblju održalo više od 40 javnih nastupa i radionica vezanih uz osnivanje i rad proizvođačkih organizacija. Postoji, kažu, interes i on je veći kod proizvođača koji djeluju u biljnim sektorima proizvodnje i čiji jedinični proizvod na tržištu ima nižu prodajnu cijenu (voće i povrća, žitarice i sl.), dok proizvođači u animalnim sektorima proizvodnje pokazuju više interesa za osnivanje sektorskih organizacija.
Kako bi im približilo ovaj način udruživanja, izdana je i brošura u kojoj je potanko objašnjen i način osnivanja. Između ostalog, nabrojane su i materijalne koristi za članove: uštede proizašle iz provedbe zajedničkih aktivnosti u pogledu snižavanja troškova poslovanja: nabava repromaterijala i ambalaže, transport, kupnja zajedničke opreme i mehanizacije, najam skladišnih prostora, najam uredskih prostorija, nabava uredskog inventara, financiranje profesionalnih upravitelja i drugih zaposlenih osoba, financiranje usluga pravnih i poreznih stručnjaka, stavljanje proizvoda na tržište (konfekcioniranje, etiketiranje, pakiranje, logistika, manipulacija, transport i sl.), korištenje operativnih fondova PO u svrhu provedbe operativnih programa radi unaprjeđenja proizvodnje, korištenje uzajamnih fondova PO u slučaju kriznih situacija i tržišnih poremećaja, prednost prilikom javljanja na natječaje za mjere Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. – 2020.
Kao i nematerijalne: smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednog gospodarstva; sigurnost u plasmanu proizvoda kroz pisane ugovore o količinama i cijenama; povoljniji uvjeti plasmana proizvoda za proizvođača nastale pregovaračkim procesom u pogledu cijene i količina; održivost poslovanja, osobito u uvjetima nestabilnosti tržišta; mogućnost edukacije i razmjene iskustava dobrih proizvođačkih praksi te usvajanje vještina o održivom korištenju prirodnih resursa i klimatskim promjenama.
Ovo je, dakle, osnovno o proizvođačkim organizacijama. Pitanje je, a odgovorite nam u anketi - trebaju li se poljoprivrednici udružiti u proizvođačke organizacije? Ujedno, recite nam i mišljenje zašto se tako teško odlučujemo/te za udruživanje?
Dokumenti
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (0) 31 217 000,
e-mail: info@agroklub.com
web: https://www.agroklub.com
Ivana R
prije 1 tjedan
Saša, HPK bi trebala biti krovna organizacija svih poljoprivrednih setkora. Ona je tu i da zagrebe politički (barem bi trebala), ali udruživanje u zadruge, pa i ove PO nam trebaju proizvodnje radi. Stotinu pa i tisuću malih proizvođača više nisu "mali"
Ivana R
prije 1 tjedan
Slažem se Đuro, ne smijemo biti samo sirovinska baza, ali bez uduržuvanaj gdje smo? Što je pojedinac pred moćnim trgovcima? Samo zajednički se možemo se dovesti u bolju pregovaračku poziciju.
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
to udruzivanje je vec Ministarstvo i HPK, sto jos treba? zato onda ovi i postoje ako treba jos udruga?
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Prvi je problem za OPG promašeni zakoni za privatnu i podržavljenu zemlju ! TREBA ići na MODEL površinskog OČUVANJA OPG prodajom i nasljeđivanjem i onda TAKVI OPG bi bili BUDUĆNOST kroz PROIZVOĐAČKU organizaciju ! Primjera da se u IZUMIRUĆOJ Hrvatskoj formira 1000 farmi ovaca i koza , onda je to SIROVINSKA baza za mlijeko i meso ! Samo ovo što ja javno predlažem je naučna fantastika sa hrvatske OPG i političare !