Čemu sva ta potpora?

Više od tri četvrtine (77 posto) Europljana smatra da svi građani Europske unije imaju koristi od zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), dok ih više od 90 posto podupire glavne smjernice novog ZPP-a, kao što su pravednija i usmjerenija pomoć (92 posto) te uspostava veze između financijske pomoći namijenjene poljoprivrednicima i poštovanja poljoprivrednih praksi kojima se čuva okoliš. To su glavni rezultati istraživanja Eurobarometra o ZPP-u.

Veza između građana i poljoprivrednika sve je jača

Ovim se rezultatima potvrđuje važnost koju Europljani pridaju potporama poljoprivredi i ruralnim područjima. Osim toga, njima se potvrdila vrlo jaka simbioza između smjernica reformiranog ZPP-a i očekivanja građanskog društva. Ta važna i jaka veza između građana i poljoprivrednika ojačat će, zahvaljujući novom ZPP-u kojim će se ukupne koristi za društvo, okoliš i gospodarstvo povećati te će ih se učiniti konkretnijima u svakodnevnom životu za europsko društvo i svakog poreznog obveznika. Europljani poljoprivredi pridaju sve veću važnost te je uz razvoj ruralnih područja smatraju „veoma važnim” ulogom u budućnost (53 posto, tj. 7 postotnih bodova više nego 2009.).

Apsolutna većina smatra da je u Europskoj uniji jednako važno osigurati raznolikost poljoprivrede i prehrambenih proizvoda. Više od 80 posto Europljana podupire ključne ciljeve ZPP-a, osobito osiguranje opskrbe poljoprivrednim proizvodima, uravnoteženiji razvoj ruralnih područja ili potporu mladim poljoprivrednicima. Ta je potpora još veća kada je riječ o temeljnim smjernicama reforme: 91 posto njih (+ 4 posto) smatra dodjelu financijske pomoći poljoprivrednicima u pogledu poljoprivrednih praksi, kao i ravnopravniju i usmjereniju dodjelu pomoći poljoprivrednicima (92 posto, tj. + 4 posto u odnosu na 2009.). Većina građana EU-a suglasna je s potporom poljoprivrednicima i s udjelom proračuna EU-a u tu svrhu. Da je iznos pomoći poljoprivrednicima primjeren, smatra 45 posto, „prenizak” 26 posto („previsok” 13 posto).

Važno je podupirati gospodarstva na klimatski nepodobnim područjima

Čak 91 posto Europljana misli da je važno podupirati ranjiva poljoprivredna gospodarstva izložena klimatskim, sanitarnim ili gospodarskim nedaćama te otprilike jedan od dva ocjenjuje da je to načelo „vrlo važno” (48 posto). Za potporu koju EU dodjeljuje poljoprivrednicima u okviru ZPP-a čulo je 64 posto Europljana, dok je u prethodnom istraživanju iz 2009. samo 41 posto njih izjavilo da je čulo za ZPP.

Većina Europljana (61 posto) zna da su prihodi u poljoprivredi niži od prihoda u drugim gospodarskim sektorima. U pogledu informiranja potrošača, istraživanje je pokazalo da Europljani obraćaju veliku pažnju na kvalitetu prehrambenih proizvoda, kao što su mlijeko i neke vrste mesa te da imaju velika očekivanja u pogledu sljedivosti. Većina (53 posto) je spremna platiti malo više kako bi na etiketama bili navedeni podaci o podrijetlu proizvoda. Istraživanje je provedeno u skladu s metodologijom istraživanja Eurobarometra između 23. studenoga i 2. prosinca u 28 država članica EU-a i njime je bilo obuhvaćeno 27.919 građana iz raznih socijalnih i demografskih skupina.

Što bi proizašlo iz ispitivanja javnog mnijenja u Hrvatskoj?

E sada je pitanje kako mi u Hrvatskoj tu stojimo. Iako mi takvog nekakvog istraživanja nemamo, već je svima jasno da je poljoprivreda jako nepopularna među građanima Hrvatske i da naše farmere ne smatraju nekim kome bi trebalo pomoći. Gotovo sigurno bi takvo ispitivanje javnog mnijenja kod nas bilo poražavajuće. Valja istaknuti i da naši građani brinu druge brige negoli prosječni Europljanin. Za potpore su kod nas sigurno svi čuli i većina doslovce pljuje po svakoj potpori poljoprivrednicima, razmišljajući da se to ne troši na proizvodnju hrane, nego na kupnju automobila. Inače su izgleda kod nas automobili rak rana.

Jer to da čak 77 posto Europljana smatra da svi u EU imaju koristi od zajedničke poljoprivredne politike je stvarno doista očaravajuće. I što je važnije, da još uz to smatraju da pomoć poljoprivrednicima treba biti još bolja i usmjerenija. Shvaćamo kako je našim potrošačima važnija cijena od izvornosti i kvalitete. Mi si očito ne možemo u većem postotku priuštiti prirodno i zdravije proizvedenu hranu. Da je mlijeko točno s neke farme u Hrvatskoj - nije važno. Neka je i napravljeno od mlijeka u prahu uvezenog i pomiješanog s vodom iz vodovoda i lijepo upakirano, prije će biti prodano od bilo kojeg hrvatskog. No, to nije slučaj u većini zemalja Europske unije.

Je li nam dovoljno važan proizvod s hrvatskog polja?

Sigurno da slično razmišljaju u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj negoli u Švedskoj, Francuskoj ili Danskoj. No, očito ni mi s naših nekoliko posto udjela u stanovništvu ne mijenjamo ni ukupni stav u ovakvim anketama. No, svakako bi i to našim Ministarstvima trebalo biti pravac djelovanja. Kratkoročno neće biti nekih rezultata, ali na duge staze sigurno ćemo odgojiti generacije koje će razmotriti važnost proizvedene hrane u poljoprivredi i ruralnom prostoru. Ne mora to nužno ni biti hrana s hrvatskih polja, već je veliki napredak i ako znamo i da je proizvedena na način koji nam je prihvatljiv pa makar i u nekoj drugoj zemlji. A kada budemo prihvaćali takve stavove i naši poljoprivrednici i njihovi proizvodi će biti cjenjeniji. A za sada, moramo i mi koji smo u poljoprivredi shvatiti i naše građane. Nemaju novaca ni sami. Voljeli bi da i oni dobivaju neke potpore za svoju proizvodnju i sretni su kada prođu u trgovinama jeftinije.

Foto: depositphotos.com, simazoran