Pretraga tekstova
Samo nekoliko zemalja na svijetu vlasnice su 85 posto poznatih rezervi fosfora. Smanjenje postojećih zaliha moglo bi dovesti do poskupljenja fosfornih gnojiva, a postoje i načini kako se on može povratiti.
Svjetske zalihe fosfora (P) se smanjuju, što bi moglo uzrokovati i rast cijena gnojiva. Međutim, postoje načini na koje se ovaj kemijski element može povratiti iz kanalizacijskog mulja, gnojnice ili digestata. Osim toga, povećanje njegove učinkovitosti još je jedan važan pristup održivoj upotrebi ograničenih resursa, piše Praxis-agrar.
Prema važnosti elemenata za ishranu bilja, smjestio se odmah iza dušika. Dio njegovih potrebnih količina poljoprivrednici unose stajnjakom i kompostom, međutim konvencionalni proizvođači većinom pribjegavaju sintetičkim gnojivima dok ekološki proizvođači koriste čisti kameni fosfat koji većinom dolazi iz ležišta izvan Europe.
Naime, samo nekoliko zemalja na svijetu vlasnice su 85 posto poznatih rezervi. Najveće zalihe, gotovo tri četvrtine su u Maroku, a na popisu su se našle još i Kina, Alžir, Sirija, Brazil i Južna Afrika. No, prema procjenama, one će trajati još oko 300 godina ako se nastave upotrebljavati iste količine.
Sve veći nedostatak rezervi mogao bi značiti da će preostali fosfat postati sve skuplji. U siromašnijim zemljama svijeta mnogi poljoprivrednici si već sada teško mogu priuštiti njegova gnojiva - što je rezultiralo time da su tamošnja tla sve siromašnija ovim elementom. Iako to još nije slučaj u Europi, taj bi problem mogao doći i do nas. Zbog toga je on već nekoliko godina na popisu EU za kritične sirovine.
Stručnjaci upozoravaju da je bitno sačuvati postojeće rezerve i ekonomičnije upravljati njima. Kažu i da će trebati zatvarati cikluse hranjiva (količina organskih tvari koje se apsorbiraju i pohranjuju u tlu, nap.a.) i obnavljati neiskorišten potencijal iz otpada i nusproizvoda. Za to postoji nekoliko pristupa. Iako su neki još u fazi razrade, drugi su već stigli na tržište.
Naime, korištenje kanalizacijskog mulja već se upotrebljava dugi niz godina. No, on sadrži i značajne količine onečišćujućih tvari kao što su teški metali, farmaceutski ostaci i plastika, koji potom završe u tlu. Iz tog razloga, a i zbog potrebne izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, smanjuje se njegova upotreba.
Druga mogućnost je pretvaranje kanalizacijskog mulja u pepeo. Budući da se on ne može koristiti izravno za fertilizaciju zbog slabe dostupnosti hranjivih sastojaka i visoke razine onečišćujućih tvari, treba ga dodatno obraditi.
Prema Njemačkoj platformi za fosfor (DPP), reciklirana fosforna gnojiva već su dostupna, ali ne u velikim količinama. Za očekivati je da će se u skorije vrijeme opskrba njegovih reciklata povećati.
Kako bi se bolje iskoristio onaj dostupan u zemljištu, postoje mjere poput kalcizacije tla radi dobivanja optimalnog pH, poboljšanje opskrbe humusom ili uzgoj biljaka s intenzivnim i dubokim korijenovim sustavom.
Sveučilište Bayreuth i ono u Kopenhagenu otkrili su da fosfor koji je čvrsto vezan u tlu može postati dostupan ciljanom gnojidbom silicijem. Prema znanstvenicima, ako poljoprivrednici dodaju točno određene količine ovog elementa u tlo, mogli bi neko vrijeme, čak nekoliko godina, proizvoditi bez gnojiva koja ga sadrže i to bez gubitka prinosa.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ovdje je berba počela i prije svih berbi, kad ti Jelen uđe u polje možda i ostavi koju stabljiku da stoji Jeletina + suša i dobiješ #Rural Jad i bjedu.
Damir Senjan
prije 2 dana
Maja Celing Malo prije mi prijatelj poslao video snimku, kombajnira suncokret, parcela velika, ubrao 500kg zrna ostatak divlje svinje pojele, bolje Više [+] rečeno razvalile. Sutra je kod mene pa da vidimo što čemo od ove suše kod mene ubrati, ili zeca ili fazana. I u mome kraju će prinosi biti mali, evo iz prve ruke kod prijatelja prinos 1700-1800kg po hektaru. Moj je nešto bolji i gušči pa čemo vidjeti što će biti. Najgora je situacija ovo vrijeme, jer na istoj parceli možeš ubrati sa 6% vlage a za sat vremena sa 14% na istoj parceli, nikome nije jasno što se događa i odakle toliko variranje vlage a sunce ne da peče, več te prepeče. Polja su ispeeečena, u buduče tu roda nema, trebaju dobri novci da se polja stave ponovu u red roda.
Damir Senjan
prije 4 dana
Maja Celin Danas prošao sa autom kraj ovoga polja, oko 2 hektara nema ništa, ostala gdje koja batinka od kukurza, sve divlje svinje i jeleni samljeli Više [+] sa zemljom. Sada znam i čije je polje ali to je njemu sitniš pošto ima preko tisuču hektara što obrađuje i svoje ili zakupne zemlje, nešto pod ugovorom a dosta bez ugovora o zakupu.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Maja Celing i Vedran Stapić Jedini koji nije ogradio sa pastirom, svi ostali koji stavili pastir još kako tako kukuruz, bez štete tivljači ali ovo je Više [+] dobro otrijebio. U podravini sve skoro ovakve i bez jeletine, suša radi svoje. Rijetko da se može nači crno zelena bar zasada kako je kod mene imam i ja ovih dana vidljivo da se posušila oko nekih pola hektara za sada ali ne ovako. Kukuruza će biti jako malo, ovo sam slika 1km od samoga vrha Bilogore. Što se tiče divljači ovo je inače epicentar, ima što nema od divljači.