Branimir Markota: Osiguranje poljoprivredne proizvodnje je problem koji još nije riješen

Do kraja godine otvoren je natječaj za osiguranje poljoprivredne proizvodnje, a odnosi se na bivšu mjeru 17 Programa ruralnog razvoja. Poljoprivrednici nisu zadovoljni pravilima te se osjećaju izigranima od strane osiguravajućih kuća. 

Jedan od njih je i Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, a u čemu je problem prokomentirao je na online konferenciji "Koje EU natječaje uskoro mogu očekivati domaći poljoprivrednici?" koja se održala danas.

Markota je rekao kako već nekoliko godina imamo vruću temu problema osiguranja u poljoprivredi u gotovo svim sektorima: "Mi proizvođači hrane svjesni smo toga da su osiguravajuće kuće zapravo trgovačka društva te da zbog svojih regulativa i logike poslovanja ne mogu osiguravati nešto za što je izvjesno da će se dogoditi šteta s obzirom da su one sve češće, gotovo redovne".

Poljoprivrednici su, dodaje, vrlo nezadovoljni s metodologijom koja je postavljena u cijeloj logici osiguranja u kojem su partneri osiguravatelj, osiguranik i Ministarstvo poljoprivrede, koje sufinancira policu osiguranja sa 70%.

Nepovoljni uvjeti osiguravajućih kuća voćarima zadaju probleme, a Ministarstvo ne reagira

Upozorava kako Hrvatska voćarska zajednica pokušava s Ministarstvom ući dublje u tu problematiku i zbog toga što se izuzetno velika sredstva troške za subvencioniranje te premije, a s druge strane, pitanje je, ističe, zaštite poljoprivredne proizvodnje.

Ne poticati socijalu već proizvodnju hrane 

"Moram reći da ne uspijevamo naći zajednički jezik, ni s Ministarstvom niti s osiguravateljima. Imamo situaciju na hrvatskom tržištu da osiguranje nude tek dvije ili tri osiguravateljske kuće", rekao je.

Istaknuo je i kako je resorno ministarstvo u pokušaju nalaženja rješenja, no da su prošle godine napravili nešto zbog čega su se voćari strašno bunili: "Intenzivni voćar može osigurati do maksimalno 50% realne vrijednosti svoje proizvodnje. To je jedan od razloga zašto smo u toj priči izgubili više i volju predlagati neke stvari.".

Naglasio je i kako se oni ispred svog udruženja, komore i svih onih koji se intenzivno bave proizvodnjom, uvijek zalažu za jedno - da sva regulativa bude u funkciji proizvodnje hrane. Međutim, ističe, događaju se druge situacije gdje to nije primarni cilj.

"Borimo se s vremenskim nepogodama, EU regulativama, ali vrlo često i s administracijom", nastavio je Markota te dodao kako su se borili i da njihov tehnološki elaborat bude sine qua non odnosno pravilo da netko može posaditi voćnjak. Tada, kaže, ne bi imali situaciju da netko ima 50% posađenih na kojima će roditi išta ili ništa, a koji su tu tek da dobiju potporu. Isto kao što su se zalagali da to bude proizvodno-vezana potpora te da se ne potiče socijala već proizvodnja hrane, poručio je za kraj.