Ako Državni zavod za statistiku navodi da je prosječan prinos kukuruza 7,4 ha/t, kako onda osiguravajuća kuća upisuje 5,6?, pita Dario Abramović koji je odlučio angažirati i odvjetnika.
Divlje svinje i dalje se goste kukuruzom s hrvatskih njiva. Dariu Abramoviću tako su na prostoru Male Bršljanice kod Garešnice pojele čak četiri hektara! Riječ je o tri parcele s tim da je na najvećoj od 3,43 hektara procijenjena šteta od 80 posto, a na drugoj od 0,17 ha 100 posto.
Poharane su, premda su ograđene električnim pastirom, a korišteni su i repelenti.
Riječ je pojašnjava o površinama koje osiguravaju lovačka društva s obzirom da je u blizini lovište, a procjenitelj osiguravajućeg društva, u ovom slučaju Triglava d.d., je uredno izišao na teren i upisao navedenu procjenu.
Međutim, sporan je upisani prinos. "Rekao mi je da mora upisati prosječan prinos kukuruza u Hrvatskoj i da je to 5600 kg/ha. Otkud 5.600, ako Državni zavod za statistiku navodi da je 7,4 t/ha?! S tim da bi sam prinos bio sigurno 10 t/ha jer sam mu dao sve. Zimska obrada, sklop 76.000 biljaka, ma sve što mu treba", pita Abramović navodeći da već sada, ako se procjena dodatno ne smanji, potencijalna odšteta ne pokriva ni minimalne troškove.
Suživot sa divljim svinjama, napominje, sve je teži, mnogi ostaju bez usjeva i prihoda, a odštete očito neće nadoknaditi ni uloženo.
"Idući tjedan idem kod odvjetnika i podižem privatnu tužbu", ogorčen je ratar.
Otkud 5.600 kg/ha kao državni prosjek, upit je koji smo poslali Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) te osiguravajućem društvu čiji ćemo odgovor objaviti kada ga dobijemo.
Kako stoji u odgovoru HUO-a, prema njihovim saznanjima, Triglav osiguranje d.d. prilikom procjena šteta po policama osiguranja od odgovornosti lovoovlaštenika uzrokovanih trećim osobama zbog uništenja ili oštećenja usjeva, nasada i/ili plodova, koristi referentne podatke iz Prijedloga prosječnih prinosa za Registar štete od prirodnih nepogoda za razdoblje 21. svibnja 2023. do 20. svibnja 2024.
Poslali su nam i poveznicu s navedenim podatcima Prinosi 2023.-2024.
Ističu da predmetne vrijednosti prosječnih uroda i cijena usvaja Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
"Naravno, ukoliko stručni procjenitelj agronomske struke prilikom procjene na predmetnoj proizvodnoj površini utvrdi da je očekivani urod, ukoliko ne bi nastupio štetni događaja, niži od referentnog, ima mogućnost i obvezu korigirati vrijednost uroda oštećenog usjeva kako bi obračunata naknada bila u korelaciji sa stvarno pretrpljenom štetom", napominju.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe - kamo sa pšenicom?
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
Ante Rogić: Pivarski ječam i postrna soja uspješna su kombinacija za veće prihode
Medić: Kako sam efikasno povećao postotak humusa i do pet posto?
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
SelectiS Dan polja: Izdvojene visokoprinosne sorte pšenice i ječma za 2025.
Zašto su mlade biljke soje i suncokreta svjetlije zelene boje, a kukuruz negdje i ljubičast?
Miodrag Stanković: Svaki proizvođač imat će svog KWS savjetnika
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Državni zavod kaže da dva Hrvata u prosjeku jedu jednu sarmu , jedan pojede meso a drugi kupus u kojem je bilo meso ! Pokraj moje parcele gdje imam božićna drvca lovci posijali kukuruz , za tri noći svinje pojele sve bolje od berača ! MALE površine siju lovci , a svinja je sve više ! Neki dan mi je susjed poklonio jedno manje !Imam lovački ispit i oružje ali se lovom nisam bavio radi rada u smjenama , po terenu i inozemstvu !
Damir Senjan
prije 1 godinu
Možeš postavljati vraga i boga kao zaštitu ako su i lovačka drušva postala zaštičena vrsta kojima nemožeš ništa. Oni i sami u svojim lovačkim drušvima imaju članove i iz sudova, odiguravajučih kuča itd.., tako da se dobro zaštite i nemožeš im ništa. Gdje su im hranilice za divljač, sve bliže i bliže privatnim kučama u privatnim šumama. Prije 2 dana sretnem čovjek rad u Njemačkoj, lov u Hrvatskoj stavlja hranu u hranilicu u privatnoj šumi pored moje privatne parcele a od kuče 450 metara. Pitam ga a zašto tu preblizu kučama. Odgovor: a što te briga ja hranim gdje ja hoču, zakonski imam pravo na to, ja sam član lovačkog drušva.
Dražen Bošković
prije 1 godinu
7 hektara imali u ogradi sa armaturnom mrežom od 5 mm. Probile svinje na 20-tak mjesta ko da je obično pletivo. Dio osiguranje priznaje, drugi dio ima drugo lovačo društvo bez osiguranja. Žali Bože truda, sve minus.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Nečije krave da uđu u tuđu njivu i naprave štetu,tko bi platio odštetu?Što bi se desilo kada bi recimo ubio jelena kada ti pravi štetu u kukuruzu?Robija,jer ih zakon štiti iako prave štetu.Onda neka ih lovci ili država hrane o svome trošku,ili neka osiguranje plati odštetu.Moje krave ne jedu kod komšije,a kod kuće se muzu.
SASA FRANIC
prije 1 godinu
divlje svinje su napravile ogromne stete, sto ne pojedu to povaljaju. a jos su prenjele Svinjsku kugu sto su kod nas iskoristili za genocid svinja i zauvjek odstranjivanje hrpe uzgajuvaca s trzista. nitko ne moze reci da se sva ta populacija svinja nije podigla namjerno i osmisljeno bas s zadacom koju i rade
REVOLT
prije 1 godinu
Lovci nece a nece ni drzava i sta sada, vracamo se na kukanje i plakanje jer je netko uzeo 1000 EUR koje si ostavio u polju bez ikakve zastite?!?
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Električni pastir je totalno neučinkovit za divlje svinje,a kupine neka sade lovci oko svojih lovišta ili država koja je vlasnik divljači.
REVOLT
prije 1 godinu
Pa nisu divlje svinje tenkovi pa da prolaze gdje god im se svidi. Ako opcija elektricnog pastira nije izvodljiva ili je preskupa onda mozete zasaditi prirodnu bodljikavu ogradu. Recimo MAKLURA, koja se bas u te svrhe koristila stotinama godina prije dostupnosti bodljikave zice. Moze i divlja kupina, ona se puno bodlji. Nema sanse da se divlje svinje ili drugi veci stetnici kroz to provuku a ujedno imate i kvalitetan vjetrobran. U slucaju divljih kupina dobijete i vrhunske plodove, koji po svim analizama nutrijenata nadmasuju sve kultivirane sorte uz minimalni trosak i odrzavanje. Postoji jos rijesenja ali cini se da neki bas nece nista od toga da nauce i primjene, lakse je kukati i plakati kada se neminovno desi ono sto se u takvim slucajevima desilo vec milion puta. Da, da, lovci su krivi sto ne ubijaju dovoljno, osiguravateljske tvrtke nisu fer, kao da su nekada bile?!? Nego, jel ostavljas auto i kucu otkljucane cijeli dan? Naravno da ne stoga "zakljucaj" i usjeve i prestani smarati, hvala unaprijed!
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Ništa bez odvjetnika i treba im pokazati zube,jer će iduće godine opet raditi kako hoće.Kod nas su nekolicina tužili za prošlogodišnju sušu i dobili su prvostupanjsku presudu na 50% u svoju korist.