Blago staro 1.000 godina: Na poljoprivrednom zemljištu pronađeno više od 3.150 srebrnjaka

Arheolozi u Norveškoj otkrili su najveće blago srebrnih kovanica iz vikinškog razdoblja ikada pronađeno u toj zemlji. Na polju u blizini grada Rena do sada je iskopano više od 3.150 novčića, a istraživanja su još uvijek u tijeku, pa se očekuje da bi ih moglo biti i više, objavio je Archaeologymag.

Sve je započelo 10. travnja kada su dvojica amaterskih tragača s detektorima metala pronašli prvih 19 srebrenjaka na poljoprivrednom zemljištu u Mørstadu, u regiji Østerdalen.

Nakon otkrića odmah su prekinuli potragu i obavijestili arheologe, nakon čega je nalazište stručno osigurano te spriječeno eventualno oštećenje lokaliteta nekontroliranim iskapanjem.

U početku se mislilo da je riječ o manjem nalazu, no već prvog dana broj pronađenih kovanica narastao je na 70. Uslijedilo je pravo iznenađenje, jer je urzo premašio 500, zatim 1.000, a potom i 3.000.

Blago iz prijelaza vikinškog doba

Nalazište je dobio naziv Mørstadsko blago, a stručnjaci iz Muzeja kulturne povijesti u Oslu datiraju kovanice u razdoblje od kraja 10. stoljeća do oko 1040-ih godina. Pretpostavlja se da su zakopane oko 1050. godine, u samom završnom razdoblju vikinške ere. Većina ih potječe iz Engleske i njemačkih zemalja, dok manji dio dolazi iz Danske i Norveške.

Pronašli blago u polju dok su detektorom tražili dio stroja

Među njima su i one povezane s poznatim vladarima poput Knuta Velikog, Æthelred II, Otona III i Haralda Hardrada.

Posebnu pažnju istraživača privlače norveški novčići. Naime, kralj Harald Hardrada, koji je vladao od 1046. do 1066., uveo je nacionalni monetarni sustav nakon povratka iz Bizanta oko 1045. godine, a rije toga su u trgovini dominirali strani novci. Budući da su neke norveške kovanice iz ovog blaga gotovo nove, arheolozi smatraju da potječu upravo iz ranih godina te monetarne tranzicije.

Osim veličine, ovo otkriće važno je i zbog povijesnog konteksta jer svjedoči o snažnim trgovačkim vezama između Norveške i ostatka Europe u 11. stoljeću. Srebro iz Engleske i njemačkih područja bilo je široko rasprostranjeno u Skandinaviji, što potvrđuje koliko su vikinška gospodarstva bila povezana.

Izvanredno očuvane kovanice

Srebrnjaci su u iznenađujuće dobrom stanju, mnogi i nakon gotovo tisuću godina imaju jasno vidljive detalje i natpise. Pretpostavlja se su izvorno bili pohranjene u kožnoj vrećici ili zamotani u kakav drugi prirodni materijal, koji se s vremenom raspao. Kasnija obrada tla dodatno ih je rasula po polju.

Na lokaciji nisu pronađeni tragovi građevina ili grobova, što upućuje na to da je blago namjerno zakopano. U vikinško doba bilo je uobičajeno skrivati srebro i dragocjenosti tijekom razdoblja nesigurnosti ili sukoba.

Traktor iz 1941. pronađen na dnu Tihog oceana

Nalazište je danas zaštićeno prema norveškom zakonu o kulturnoj baštini i zatvoreno za javnost. Budući da detektori metala i dalje bilježe signale na terenu, konačan broj kovanica još uvijek nije poznat.