Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja biogoriva
  • 05.07.2017. 15:00

Biogorivom eliminirati GMO u hrani za životinje?

Petir smatra kako Unija mora podržati uporabu "visoko učinkovitih biogoriva" nastalih u ko-proizvodnji vrijednih sirovina poput hrane za životinje bogate proteinima te je nužno ta biogoriva izuzeti od postavljenih ograničenja.

Foto: picupyourphoto/pixabay.com
  • 1.108
  • 69
  • 0

Na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, prošlog je tjedna u Bruxellesu održana rasprava o izmjenama Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Izvjestitelj za mišljenje Odbora za okoliš je Bas Eickhout iz redova Zelenih (Verts/ALE), dok je hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica u sjeni ispred Europske pučke stranke (EPP).

Petir smatra kako u kontekstu obveza preuzetih ratifikacijom Pariškog sporazuma te više puta izražene predanosti ostvarivanju ciljeva europske klimatske i energetske politike, države članice trebaju odrediti ostvariv zajednički cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto konačnoj potrošnji energije. Europska komisija predlaže izmjenu Direktive kako bi se u nadolazećem razdoblju od 2021. do 2030. godine, ali i s pogledom na budućnost do 2050. godine postigla veća uporaba obnovljivih izvora električne energije, čišće grijanje i hlađenje, dekarbonizirao transport te osigurala bolja informiranost potrošača. Izmjenama se predlaže postavljanje zajedničkog obvezujućeg cilja na razini EU-a kojim bi udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. dosegao najmanje 27% za što je potrebno uložiti više od jedan bilijun eura, od čega za samo za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije potrebno je uložiti 254 milijarde eura.

Umješavanje biogoriva u fosilna goriva

Posebno je interesantan prijedlog izmjena povezanih za sektor poljoprivrede i šumarstva. Prijedlog Komisije o smanjivanju udjela konvencionalnih biogoriva od 2021. do 2030. godine šalje potencijalnim investitorima u obnovljive izvore energije poruku koja je suprotna od one koju bi ovom izmijenjenom direktivom trebali dobiti. U tom području Hrvatska u prethodnom razdoblju nije iskoristila mogućnost umješavanja biogoriva u fosilna goriva u prometu te niti na taj način nije pomogla svom poljoprivrednom sektoru. Također, može se postaviti i pitanje politika prijašnjih Vlada i nacionalne naftne kompanije koja u ovom segmentu također nije pomogla poljoprivredi i nacionalnim interesima očuvanja poljoprivredne proizvodnje, kao što je to primjerice napravila Francuska koja nema nacionalnu naftnu kompaniju. Najveću hrvatsku tvornicu za proizvodnju biodizela i sirovog glicerina Biodizel Vukovar kupio je slovački investitor nakon što je prestala s radom jer država nije osigurala provođenje obveze umješavanja proizvedenoga biogoriva.

Petir je stava kako bi države članice trebale zadržati razinu udjela biogoriva prve generacije na 7% konačne bruto potrošnje energije u sektoru prometa na europskoj razini do 2030. godine. Kako bi se spriječili negativni učinci neizravne prenamjene zemljišta, potrebno je ograničiti te potom sniziti udio biogoriva s rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, posebice onog koje je proizvedeno od palminog ulja zbog negativnog utjecaja jer se dobiva krčenjem šuma u trećim zemljama te ima velik utjecaj na lokalnu zajednicu i klimatske promjene.

Odrediti cilj korištenja obnovljive energije

Što se tiče sektora prometa, zastupnica Petir smatra kako je potrebno odrediti cilj korištenja obnovljive energije u cestovnom i željezničkom prometu na europskoj razini s udjelom biogoriva od najmanje 15% za sve opskrbljivače gorivom, dok bi ciljevi udjela naprednih biogoriva u razdoblju do 2030. godine trebali biti ambiciozniji od onih koje je predložila Komisija.

Predloženom fleksibilnošću Petir želi omogućiti državama članicama da donose vlastite politike te da ovisno o nacionalnim preferencijama i potrebama samostalno određuju doprinos biogoriva u ostvarivanju nacionalnog doprinosa povećanju udjela obnovljivih izvora energije u svojoj bruto potrošnji energije i postizanju zajedničkog cilja na EU razini.

Uporaba "visoko učinkovitih biogoriva"

Zastupnica smatra i kako Unija mora podržati uporabu "visoko učinkovitih biogoriva" nastalih u ko-proizvodnji vrijednih sirovina poput hrane za životinje bogate proteinima te je nužno ta biogoriva izuzeti od postavljenih ograničenja, osobito kada znamo da EU uvozi gotovo 60% vlastitih potreba proteina za ishranu životinja i to uglavnom GMO porijekla koji ne želimo u EU. Petir kao alternativu vidi povećanje domaće proizvodnje proteina koji se mogu dobiti kao nus-proizvod u proizvodnji biogoriva. Njezinu inicijativu za uspostavu Alpe Adria regije slobodne od GMO-a supotpisala su 34 zastupnika Europskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske, a Hrvatska je potpisnica i deklaracije Dunav-soja kojoj je cilj povećanje proizvodnje GMO-free soje u Europi kako bi se smanjila ovisnost europskih proizvođača stočne hrane o uvozu.

Petir pozdravlja uvođenje kriterija održivosti za biomasu, napominjući kako kriteriji ne smiju stvarati nova administrativna opterećenja i ne bi se trebali određivati na razini šumskog gospodarstva već bi se morali ocjenjivati u odnosu na dobavno područje biomase, a ista načela trebala bi vrijediti i kod uvoza biomase. Petir pojašnjava da ako bi primjerice vlasnik šuma imao svoje posjede u Hrvatskoj, Finskoj i Austriji te pritom intenzivno eksploatirao samo šumu u Hrvatskoj, prema prijedlogu Komisije njegovo bi gospodarenje šumom u prosjeku bilo održivo iako bi možda u Republici Hrvatskoj takav način eksploatacije sa stajalište dobavnog područja bio potpuno neodrživ te zbog traži izmjenu predložene direktive.

Foto: picupyourphoto/pixabay.com


Tagovi

Petir GMO-free Stočna hrana Biogorivo Proizvodnja Obnovljivi izvori


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.