Biogorivima dižu cijenu na crpkama s početkom srpnja

Budući da je iz Vlade u daljnju proceduru tek krenuo prijedlog Zakona o biogorivima u prijevozu, ostaje upitno kad će krenuti naplata naknade za poticanje biogoriva, koju će vozači plaćati sa svakom kupljenom litrom benzina ili dizela, ali i to koliko će ta naknada iznositi. Kako, naime, stoji u zakonu, oni koji goriva stavljaju na tržište, dakle distributeri poput Ine, Tifona, OMV-a i ostalih, morat će Hrvatskom operatoru tržišta, tvrtki u državnom vlasništvu, uplaćivati naknadu za poticanje proizvodnje biogoriva, što će oni, dakako, prevaliti u svoje maloprodajne cijene fosilnih, "običnih" goriva. Zakon bi, neslužbena su očekivanja, u primjenu mogao krenuti 1. srpnja, kad bi, dakle, trebala započeti i naplata poticaja, a koliko će ona iznositi, svake će godine novim propisom odlučivati Vlada.

Oslobođeno trošarina

Hoće li Hrvatska uopće uspijevati proizvoditi dovoljne količine biogoriva za prijevoz, posebno je pitanje, kao i to tko će ta goriva koristiti. Drugim riječima, poticajnu naknadu za biogoriva plaćat će svi, a da koristi od toga neće imati. Osim što biogorivo ne može koristiti bilo koje vozilo, upitna je i sama buduća cijena biogoriva na benzinskim postajama. Proizvodna cijena litre biodizela kreće se oko šest kuna, dok je maloprodajna cijena "običnog" dizela trenutačno tek 0,56 kuna skuplja. Vlada će stoga morati biogoriva osloboditi od trošarina, ili pak primijeniti ostale poticajne mjere. U većini zemalja članica EU-a biogoriva su, naime, oslobođena trošarina kako bi se nadoknadila razlika u toškovima proizvodnje, a porezne olakšice nude se i korisnicima tog goriva u vidu smanjenih naknada za registraciju vozila, oslobađanja od ekoloških poreza na automobil i slično. Problem je, međutim, u dugoročnom razdoblju, jer te inicijalne poticajne mjere za korištenje biogoriva dugoročno mogu oštetiti proračun, zbog čega su neke članice EU-a uvele fiskalne mjere za isporučitelje biogoriva koji na tržište ne stavljaju zadane količine ili su pak povećale trošarine na fosilna goriva.

Nećemo ispuniti zadane kvote

Kako predviđa hrvatska verzija zakona, oni koji biogoriva budu stavljali na tržište, također će plaćati naknadu za okoliš ukoliko ne ispune svoje kvote. Svatko će od njih, naime, morati na svojim benzinskim postajama imati onoliko udjela biogoriva, koliko Hrvatskoj propisuju nacionalni ciljevi. Do kraja 2010. godine će, tako, udjel biogoriva u ukupnoj količini goriva u Hrvatskoj morati iznositi 5,75 posto, što znači da će ga toliko morati imati i svaka benzinska postaja odnosno distributer, a do 2020. godine taj će se udio povećati na deset posto. Osim toga, kaže zakon, 70 posto vozila javnog prijevoza u Hrvatskoj morat će koristiti biogorivo - čisto ili umiješano u dizel, odnosno benzin, u udjelu većem od pet posto. Zakon se, međutim, ne odnosi na motorna vozila ili brodove koji biogorivo ne mogu primiti. Osim toga, kako se u biogoriva ubraja i električni pogon, dio javnog prijevoza u Hrvatskoj već je taj problem riješio. Zagrebački tramvaji, primjerice, već voze na "bigorivo" - električnu energiju, kao i osječki tramvaj. Općenito, kaže zakon, poticat će se proizvodnja biogoriva iz uljane repice, kukuruza, šećerne repe, iz otpadnog jestivog ulja i ostalog, i to isključivo iz naknada od prodanog fosilnog goriva na crpkama, ne iz proračuna, odakle će se i dalje isplaćivati samo poticaji poljoprivrednim proizvođačima sirovine. Primjerice, poticaj za sadnju uljane repice iznosi trenutačno 2.250 kuna po hektaru. No, upravo zbog premalo sirovine, u Hrvatskoj nema dovoljno proizvedenog biogoriva, za sada ni jedan posto u ukupnoj količini goriva na tržištu. Biogorivo za sada proizvode tek dva pogona, u Ozlju i Virovitici, dok je u ostalima, tek planiranima, proizvodnja upitna zbog manjka sirovine. Ona, naime, u dovoljnim količinama ne stiže ni iz uvoza, jer se svuda u svijetu općenito vodi "bitka" između proizvodnje hrane za prehranu i za proizvodnju goriva, što je u konačnici hranu i poskupjelo, te dovelo do velike lanjske inflacije.

Do kraja 2010. godine Hrvatska sigurno neće ispuniti zadanu kvotu od 5,75 posto udjela biogoriva u ukupnoj količini goriva na tržištu, no u tome ne uspijeva ni ostatak Europe. Ipak ostaje pitanje hoće li, kako je zakonom utvrđeno, taj cilj morati ispuniti distributeri.

Poticaji prijevoznicima

Proizvodna cijena biodizela kreće se oko 6 kuna po litri. Odluka Vlade da se malim i srednjim prijevoznicima za zamjenu voznog parka najnovijim, odnosno najekološkijim vozilima Euro 5 standarda, isplaćuje poticaj od 70.000, odnosno 50.000 kuna, zapravo je godinu dana star prijedlog Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika. Oni, naime, za prijevoz Europom ne mogu dobiti dozvolu ukoliko njihova vozila nisu Europi ekološki prohvatljiva, zbog čega su hrvatskoj Vladi i predložili da ih se subvencionira. Iznos od 50 milijuna kuna, koliko je za njih predviđeno u ovoj godini, zapravo je - njihov novac. Svatko od njih, kao uostalom i svaki vozač u Hrvatskoj, u Fond za zaštitu okoliša prilikom godišnje registracije uplaćuje ekonaknadu, koje su hrvatski prijevoznici do sada uplatili 1,7 milijardi kuna. Kako se neslužbeno od njih može čuti, vozila Euro 5 standarda i nisu ekološkija od ranijih, 3 i 4 standarda, već Europa nastoji spasiti svoju proizvodnju kamiona novim kategorijama, na čiju se kupnju prijevoznike ekološkim propisima praktički prisiljava. Štoviše, kažu prijevoznici, Euro 3 standard je možda i ekološkiji od "petice", koje oni ipak moraju kupovati. Prijevoznicima će se za zamjenu voznog parka ekološkim vozilima Euro 5 standarda, isplaćivati poticaj do 70.000 kuna.

Autor: Bojana MRVOŠ PAVIĆ