Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biogospodarstvo
  • 23.05.2022. 13:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Bioekonomija stvara 657 milijardi eura dodane vrijednosti u EU, gdje je tu Hrvatska?

Ambicija Europske unije da postane klimatski neutralna do 2050., daje posebnu priliku poljoprivrednim proizvođačima i industriji, čulo se na radionici "Lanci vrijednosti u bioekonomiji".

Foto: Depositphotos/nostal6ie
  • 270
  • 89
  • 0

U Europskoj uniji čak je 17,4 milijuna ljudi zaposleno u sektorima koji imaju dodir s bioekonomijom koja stvara oko 657 milijardi eura dodane vrijednosti EU gospodarstva.

Kako je istaknuto na dvodnevnoj radionici "Lanci vrijednosti u bioekonomiji" koju su u Osijeku zajednički organizirali Osječko-baranjska županija, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i Energetski institut Hrvoje Požar, dodana vrijednost po zaposlenom u biogospodarstvu Hrvatske, prema procjeni, iznosi između 18.000 i 20.000 eura. 

Naglašeno je kako se čak 38 posto dodane vrijednosti bioekonomije ostvari u sektoru proizvodnje hrane, pića i duhana, 32 posto u poljoprivredi, a oko 9 posto u proizvodnji drva  i namještaja. 

Izrada Strategije biogospodarstva 

U mapiranju potencijala rasta kroz tranziciju na kružnu i održivu bioekonomiju, kroz BIOEASTsUP projekt, teritorijalni kapital Panonske Hrvatske se istaknuo kao najperspektivniji s bazom znanja u Osječko-baranjskoj županiji kao nositelja razvoja zelene tranzicije.

"Hrvatska Vlada bi uskoro trebala donijeti odluku o početku izrade Strategije biogospodarstva, a s njom će se definirati okvirni obuhvat strategije, razdoblje za koje se donosi, kao i tijela državne uprave koja će sudjelovati u izradi nacrta", rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak dodajući kako se donošenje odluke o osnivanju povjerenstva očekuje u rujnu ili listopadu. 

Strategija bi trebala definirati kako osigurati prehrambenu sigurnost, održivo upravljati prirodnim resurdima, smanjiti ovisnost o neobnovljivim resursima kao i utjecaju na klimatske promjene, ali i povećanju konkurentnosti EU-a i stvaranju novih radnih mjesta. 

"Zbog covid krize, rasta cijena u cijelom lancu proizvodnje hrane te rata u Ukrajini, usmjerenost na korištenje biomase za proizvodnju energije je od izuzetnog značaja za poljoprivredne proizvođače koji na ovaj način mogu povećati svoj dohodak i prihode", kazao je Mato Brlošić, član Upravnog odbora HPK koji vjeruje kako će kroz različite EU projekte poljoprivrednicima biti osigurana 'obilna sredstva' za proizvodnju energije iz biomase. 

Tema biogospodarstva obuhvaćena je već sada u RH u strateškim dokumentima iz različitih područja (istraživanja, energetika, klima, poljoprivreda), ali  i kroz lokalne i regionalne inicijative (LAG-ovi, ova radionica), malo i srednje poduzetništvo, istraživački projekti, javno financiranje iz različitih fondova. 

"Stručnjaci iz područja bioekonomije se slažu kako su narušeni lanci opskrbe zbog Covid-a i rata u Ukrajini, kao i rast cijena energenata, sirovina i gotovih roba. Narušena je i prehrambena sigurnost čak i u razvijenim zemljama svijeta što otežava razvoj ovog profitabilnog sektora. No, ipak vjeruju kako je ovako veliki izazov ujedno i prilika za bioekonomiju", poručio je osječko-baranjski dožupan Josip Miletić.

Biljana Kulišić iz EI Hrvoje Požar rekla je kako je kroz kružnu ekonomiju moguće povećati prihode i do 100 posto primarnog proizvoda te smanjiti rizik ovisnosti o primarnom proizvodu. 

"Klimatske promjene povećavaju rizik prinosa, cijenu proizvodnje, a kupci su danas spremni platiti do 29,5 posto više za proizvod od proizvođača koji se aktivno uključio u održivost i zdravlje planeta", navela je dodajući kako je čak 63 posto milenijalaca spremno platiti više za održivi proizvod dok će ih 33 posto radije odabrati održivi proizvod od alternative. 

"Najviše kupaca koji će odabrati radije održivi proizvod dolazi iz: Austrije (42%), Italije (41%), Španjolske (35%), Njemačke (34 posto)', rekla je Kulišić. 

Iskorištavanje energije iz biomase 

Voditeljica projekta Agrobioheat Lucija Nađ iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) istaknula je kako je poljoprivredna biomasa lokalno dostupan i značaj resurs, ali ipak nedovoljno istražen i iskorišten energent. Napomenula je kako kao partner u AgroBioHeatu imaju za cilj pokrenuti implementaciju poboljšanih i tržišno spremnih rješenja upotrebe poljoprivredne biomase za grijanje u Europi. 

"Iskorištavanjem energije iz biomase možemo doprinijeti postizanju europskih energetskih i klimatskih ciljeva, i u isto vrijeme promicati ruralni razvoj i kružnu ekonomiju. Prema istraživanju koje smo proveli na 900 hrvatskih građana u ožujku prople godine, 70-ak posto ih prepoznaje i pozitivno percipira agrobiomasu kao izvor energije, a dok je svega 4 posto koristi", rekla je Nađ.

Istaknuto je, između ostaloga, i kako je bioekonomija alat u borbi protiv demografskih promjena te da se dunavska regija zbog toga susreće s velikim sociološkim promjenama.  

"Mladi napuštaju ruralna područja zbog boljih mogućnosti zapošljavanja u urbanim sredinama. Za oživljavanje ruralnih područja i aktiviranje potencijala potreban je pristup koji uključuje participativno upravljanje i aktivaciju institucionalnih kapaciteta", kazala je Ana Dijan, projekt menadžerica Croatian Wood Clustera. 


Tagovi

Bioekonomija Strategija biogospodarstva Biomasa HPK Ministarstvo poljoprivrede OBŽ Zelen energetska zadruga Energetski institut Hrvoje Požar


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Malo ljepote 💓