BiH prijete sankcije zbog zabrane uvoza hrane iz Hrvatske

Kako je istakao, Brisel smatra da ponašanje BiH predstavlja nedozvoljeni protekcionizam nekih velikih poljoprivrednih proizvođača u BiH, upozorivši da je "strpljenje EU pri kraju".

Najvjerovatnija mjera, koju razmatraju, je uvođenje reciprociteta za bh. proizvode na europskom tržištu. Iako nije pojašnjeno o čemu se radi, vrlo izvjesno bi bilo skidanje sa liste povoljne trgovine sa EU nekih proizvoda koje BiH izvozi u EU.

Da je ove prijetnje potrebno shvatiti ozbiljno, pokazuje i članak na europskom portalu European Voice, bliskom briselskoj administraciji, u kojem neimenovani europski diplomata tvrdi da mjere Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH "štete interesima potrošača u BiH, jer im onemogućavaju da kupuju jeftine proizvode".

"Vlasti BiH kažnjavaju svoje građane zato što se bh. institucije nisu na vrijeme pripremile za ulazak Hrvatske u EU. Krivica je na strani BiH. Ovdje se štite vlasnici krupnih poljoprivrednih gospodarstava u BiH od kojih su neki ministri i političari", navodi European Voice izjavu neimenovanog diplomate.

Ovaj portal, također, tvrdi da će tema trgovinskih odnosa između BiH i Hrvatske biti na dnevnom redu sastanka političkih lidera i institucija BiH sa komesarom za proširenje Štefanom Füle u listopadu u Briselu.

Peter Stano, Füleov portparol, je rekao da Europska komisija smatra da BiH treba dozvoliti uvoz svih proizvoda iz Hrvatske koji zadovoljavaju standarde koji važe u BiH.

"BiH ne bi trebala od Hrvatske tražiti više standarde od onih koje sama primjenjuje prema vlastitim potrošačima", rekao je Stano.

On je pojasnio da je tijekom pregovora Hrvatske sa EU dogovoreno da dio hrvatskih poljoprivrednih proizvoda koji ne ispunjavaju standarde EU to moraju učiniti do kraja 2015. godine, a da Hrvatska te proizvode može prodavati na domaćem tržištu, tržištima van EU, ali ne i izvoziti u ostale zemlje EU.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, juče nije želio komentirati ove najave, ali je u ranijoj izjavi medijima potvrdio da BiH neće odustati od zabrane za hrvatsku robu koja ne ispunjava europske standarde.

Zahtjeve Europske komisije Šarović je nazvao nepravednim i štetnim po interese države BiH.

"Nije u redu da mi tražimo tri kvote, a oni 230. Ako popustimo, izgubićemo desetine milijuna eura. Zašto da Hrvatska i EU preko slabašne BiH rješavaju svoje probleme", rekao je Šarović. Dodao je da BiH ne može pristati da Hrvatska na godišnjem nivou u privremeni trgovinski sporazum unese kvote koje bi joj omogućile povlašteni izvoz u BiH.

Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističe da ne vjeruje u direktne sankcije EU prema BiH, jer bi, kako navodi, uvođenje restrikcija izvoza robe u BiH u EU bilo kršenje postojećih sporazuma.

On je rekao da odgovornost bh. vlasti postoji za nespremnost izvoza proizvoda iz BiH u EU, ali da vlasti BiH nisu ništa pogrešno napravile time što, kako je naveo, koriste mogućnosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju da zaštite svoju privredu od uvoza iz EU.

"Što se tiče tvrdnji da vlasti BiH štite neke krupne proizvođače, ja bih samo rekao daj Bože da mi imamo tako krupne proizvođače. Nažalost, to nije tako. Ovo je samo pokušaj da zaštitimo naše interese, koji treba pozdraviti i podržati", rekao je on.