Bez papira još 50.000 hektara: Evo što možete, a što ne možete upisati u ARKOD

Može li poljoprivrednik upisati dugogodišnji nasad u ARKOD na temelju potvrde o suglasnosti jedinice lokalne samouprave (JLS), ako mu je istekao ugovor o zakupu zemljišta? Odgovor je – ne, ako je riječ o novom upisu.

Kako je u podcastu Agrokluba objasnio Nikola Dolački, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), potvrda o mirnom posjedu može poslužiti za dokazivanje nastavka korištenja zemljišta u određenim slučajevima, ali ne i za evidentiranje novih parcela.

"Novi upisi na osnovu potvrde nisu mogući, samo postojeći“, pojasnio je.

Takva je mogućnost predviđena za poljoprivrednike kojima je istekao ugovor, a nadležna jedinica lokalne samouprave nije raspisala novi natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta. Ako su nastavili koristiti parcelu i podmirili sve obveze vezane uz njezino korištenje, potvrdom mogu dokazati da su i dalje u mirnom posjedu.

Državno i privatno zemljište nisu isto

Pitanje koje se pritom nameće jest zašto se poljoprivrednici koji su nastavili obrađivati zemljište nakon isteka ugovora ne mogu jednako tretirati bez obzira na to je li riječ o državnom ili privatnom zemljištu.

Dolački ističe da je potrebno razlikovati pravni okvir koji uređuje raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem od pravila koja vrijede za privatne parcele.

"Raspolaganje državnim zemljištima je definirano Zakonom o državnom poljoprivrednom zemljištu, a privatno zemljište Zakonom o međusobnim odnosima. Ovaj potonji pokriva odnose kada privatnik nekom daje zemljište i samim time je nužan ugovor - ako se zna tko je titular, sklapa se ugovor na određeni period, sve u svrhu dokaza prava na raspolaganje zemljištem koje obrađuje", pojašnjava ravnatelj APPRRR.

Za situacije u kojima poljoprivrednici nisu mogli stupiti u kontakt s vlasnicima privatnih parcela, vlasnici nisu bili poznati ili imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni, uvedene su izjave.

One omogućuju poljoprivrednicima da zadrže parcele evidentirane u ARKOD-u i nastave poljoprivrednu proizvodnju, uz dokazivanje da su pokrenuli postupak rješavanja vlasništva.

"Uvedene su da bi zaštitili hrvatske poljoprivrednike i omogućili da zadrže poljoprivrednu proizvodnju, da imaju kontinuitet, da mogu kupovati sredstva za zaštitu bilja, te da parcele ostanu evidentirane“, rekao je Dolački i naglasio da evidentiranje zemljišta u ARKOD-u nije isto što i ostvarivanje prava na izravna plaćanja.

Bez papira još 50.000 hektara

Krajem prošle godine oko 230 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta koje poljoprivrednici obrađuju bez valjane dokumentacije – bilo je na listi za brisanje iz ARKOD-a.

Početkom 2026. godine taj je broj pao na 80.000 tisuća hektara, jer je veliki broj poljoprivrednika već imao regulirano korištenje takvog zemljišta, ali nisu bili dovoljno motivirani da dostave ugovor Agenciji, odnosno prava na plaćanja im nisu bila ugrožena.

Prema podacima koje je Dolački iznio u podcastu Agrokluba, taj je broj u međuvremenu smanjen na oko 50.000 hektara. Dio poljoprivrednika naknadno je regulirao korištenje zemljišta, dok drugi još moraju riješiti dokumentaciju kako bi njihove parcele bile prihvatljive za isplatu potpora.

Rok za rješavanje ovih pitanja je kraj 2027. godine. Poljoprivrednici koji obrađuju zemljište bez papira do tada trebaju stupiti u kontakt s vlasnicima i pokrenuti postupke potrebne za uređenje vlasničkih ili drugih imovinsko-pravnih odnosa.

Ako to ne učine, zemljište im neće biti prihvatljivo za plaćanja u novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, koje počinje 2028. godine.

Zemljište ipak ostaje u ARKOD-u

Važno je razlikovati brisanje parcele iz evidencije od gubitka prava na potporu za tu površinu.

Kako pojašnjava Dolački, zemljište bez odgovarajuće dokumentacije i dalje se može voditi u ARKOD-u na poljoprivrednom gospodarstvu. Poljoprivrednik na njemu može prijavljivati kulturu, a parcela može biti evidentirana za potrebe praćenja proizvodnje i utvrđivanja ekonomske veličine gospodarstva.

Međutim, takva površina nije prihvatljiva za plaćanje po jedinstvenom zahtjevu.

Ako poljoprivrednik naknadno sklopi ugovor s vlasnikom, riješi ostavinski postupak ili na drugi odgovarajući način uredi imovinsko-pravni status zemljišta, parcela će ponovno ispunjavati uvjete za plaćanje.

Ravnatelj očekuje da bi novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu mogao ubrzati postupke zakupa i olakšati poljoprivrednicima dolazak do zemljišta. To bi, smatra, olakšalo i rad Agenciji za plaćanja, koja u postupcima kontrola i revizija mora dokazivati da korisnici potpora imaju pravo raspolaganja površinama prijavljenim za potporu u okviru ZPP EU.

Pogledajte razgovor o ovoj temi:

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor