Pretraga tekstova
Očekuje se rast površina pod sojom, a time i rast udjela GMO usjeva. Koliki im je prosječan prinos?
Njemačka kompanija Bayer tvrdi da će između 10 i 15 posto brazilske površine pod sojom biti zasijano njenim GMO sjemenom, izvještava Reuters. Ova južnoamerička država je najveći proizvođač i izvoznik te uljarice i grahorice.
U sezoni 2023/24 će za sjetvu koristiti genetski modificirano biotehnološko sjeme Intacta2 Xtend.
Dizajnirano je da tolerira herbicide uključujući glifosat i dikambu te štiti biljku od štetnika.
Prema podacima agencije za usjeve Conab, površina pod sojom je u sezoni 2022/23 iznosila 44 milijuna hektara. Analitičari predviđaju da bi u sljedećoj sezoni moglo doći do povećanja na 45,5 mil. ha, a Bayerovo sjeme bi pokrilo 6,8 mil. ha.
Broj uzgajivača koji su koristili ovo sjeme te požnjeli više od 100 vreća od 60 kilograma po hektaru, dakle 6 t/ha, utrostručio se u sezoni 2022/23., što ide u prilog GMO tehnologiji.
Od 150 farmera koje su anketirali u ovoj kompaniji, prosječan prinos bio je 6,3 t/ha, a najveći je zabilježen u državi Bahia, gdje je ratar "skinuo" 7,74 t/ha.
Sjetva soje u zapadnom dijelu zemlje počinje krajem ovog mjeseca, a Bayeru je 2023/24 sezona treća za isporuku sjemena.
Povezana biljna vrsta
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.
mali poljoprivrednik
prije 3 godine
Nisam za gmo,ma koliko rodila,ali mi od toga nemamo nikakve koristi,jer ovi naši fenomeni zatvore jedinu tvornicu sojine sačme u Zadru.Za dobar prinos soja mora biti savršeno čista,bez korova.Kako to ostvariti kada nam zabranjuju najučinkovitijr herbicide.Prvo dinam,pa lagunu,a koliko čujem i corumu je odzvonilo.Istovrrmeno licemjeri iz EU bez grižnje savjest dozvoljavaju uvoz gmo sačme,koja je tretirana glifosatima.Tko je tu lud.
slobodan rajić
prije 3 godine
Soja će zbog promjene klime i neisplativosti sjetve kod nas biti zaboravljena kultura, prinosi dosta loši, priča o DONAU soji za ishranu ljudi propala, svi uvoze i koriste GMO brazilsku, agrentinsku, jeftinu...