Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke
Europa se suočava s novom prijetnjom prirodnoj ravnoteži, invazivnom vrstom stršljena podrijetlom iz jugoistočne Azije. Azijski stršljen (Vespa velutina), poznat po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, širi se zapadnom Europom i predstavlja ozbiljnu opasnost za populacije oprašivača, posebice pčela, koje su ključne za funkcioniranje ekosustava i proizvodnju hrane.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici Sveučilišta Exeter iz Velike Britanije otkriva zastrašujuće podatke. Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.
Od pedeset najčešće identificiranih vrsta plijena, čak 43 su kukci koji se hrane nektarom cvijeća, uključujući europsku medonosnu pčelu (Apis mellifera) i dvije vrste bumbara. Njihov nestanak može imati katastrofalne posljedice jer bez oprašivača, biljke se ne mogu razmnožavati, što dovodi do poremećaja u opskrbi hranom i mogućeg kolapsa ekosustava.
Panika na Silbi: Azijski stršljen ili Mamutska osa u vrtu Linde Žunić?
Znanstvenici upozoravaju kako se azijski stršljen brzo prilagođava, njegov izbor plijena varira ovisno o sezoni i dostupnosti, što ga čini posebno opasnim predatorom. Njegova prisutnost već je potvrđena diljem zapadne Europe, a stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju.
"Vrijeme curi, potrebna je zajednička akcija“, poručuju znanstvenici, pozivajući građane, posebno vrtlare i pčelare, da nauče prepoznati azijskog stršljena i prijave svako uočeno gnijezdo nadležnim službama.
Podsjećaju i na poznatu Einsteinovu izreku: "Ako pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku preostaju još četiri godine života.“ Iako je izjava simbolična, poruka je jasna: bez pčela nema ni budućnosti za čovječanstvo.
Tagovi
Autor
Lopovi ukrali 42 kilometra bakrenih kabela iz solarne elektrane: Šteta daleko veća od 50.000 eura
Dnevno iskopaju i do 30 krtičnjaka. Evo kako otjerati krtice
Darovao 35 ha zemljišta za javni park - na njemu niče višemilijunski poslovni projekt
Pomor stoke u Jagodnji Donjoj: Ivan Žepina izgubio 100 ovaca i šest pasa u godinu dana
Uvozimo 50% paprike, mrkve i salate, a proizvodnja piletine ide preko 300%
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
"Država nam kažnjava trud": Mali poljoprivrednici i obrtnici ogorčeni zbog novog rasta nameta
Holodomor: Glad koja je odnijela milijune života i zauvijek promijenila Ukrajinu
Zemlja: Priča o selu, identitetu i opstanku 6 malih obiteljskih gospodarstava
Cazinska buna: Zaboravljeni ustanak protiv kolektivizacije poljoprivrede u bivšoj Jugoslaviji
TotY 2027: Kreće izbor traktora godine: 22 modela u 6 kategorija
Krave upale na hitnu: Stado charolais goveda izazvalo nesvakidašnju intervenciju u bolnici
Maja Celing Celić
prije 5 sati
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Damir Senjan
prije 8 sati
Majuška prošla 5,5 km na biciklu po ovoj vručini, Majo Celing pa ti si u dobroj kondiciji. Ja prehodao 20 metara do polja da vidim kukuruz i Više [+]
Nedjeljko Jovanovic
prije 1 godinu
Kako je ta napast dosla u Europu.Zasto ih nije bilo do sada.Kako to da nisu unistili sve oprasivace tamo od kuda su dosli ???