• Stršljen
  • 28.06.2019. 16:30
  • Zadarska, Silba

Panika na Silbi: Azijski stršljen ili Mamutska osa u vrtu Linde Žunić?

Radi li se u ovom slučaju stvarno o Azijskom stršljenu ili nekom drugom kukcu nisu pouzdano mogli odgovoriti ni u Ministarstvu poljoprivrede.

Foto: Linda Žunić
  • 3.238
  • 350
  • 0

Kada je jutros zakoračila u svoj vrt na otoku Silbi vlasnica Linda Žunić neugodono se iznenadila. Iznenadila, ali i uplašila. Na cvijetu crvenog luka, ili kapule, kako kažu u Dalmaciji, ugledala je orijaškog kukca.

“Odmah sam pomislila na Azijskog stršljena”, kaže Linda. Ubrzo su pristigli i susjedi, pomogli u hvatanju kukca koji dotad nije viđen na Silbi. “Najprije smo ga nekako uhvatli u kartonsku kutiju, a potom istresli u teglu gdje je i sada”, govori Linda.

Opasan za pčele i ljude 

Svi susjedi i mještani koji su ga vidjeli uvjereni su da se radi upravo o zloglasnom Azijskom stršljenu od kojega posebno strahuju pčelari jer roj od 10-ak jedinki može u sat vremena ubiti koloniju od 10.000 pčela. Nije bezalen ni za ljude, posebice za ljetnih vrućina njihovom staništu. Sa svojim 6 mm dugim žalcem u stanju je ubrizgati toliko otrova da kod čovjeka može doći do nekroze. U ekstremnim slučajevima uboda više stršljenova, čovjek mora biti podvrgnut dijalizi.

Linda Žunić s ulovljenim kukcem

Kako je rekla Linda Žunić, pojava Azijskog stršljena nikad nije zabilježena na Silbi. Viđalo ih se, navodno, po Slavoniji, a nedavno je oglašen alarm za Istru, budući da su stršljenovi viđeni u Veneciji.

Radi li u ovom slučaju stvarno o Azijskom stršljenu ili nekom drugom kukcu nisu pouzdano mogli odgovoriti ni u Ministarstvu poljoprivrede.

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede

Na upit novinara Zadarskog lista iz Centra za zaštitu bilja HAPIH, nakon što su pregledali dostavljene fotografije sa Silbe, odgovorili su da ulovljeni kukac nije stršljen, a još manje japanski stršljen. Uz ogradu da identifikacija kukaca iz reda opnokrilaca zahtijeva stručnost i specijalističko znanje u HAPIH-u smatraju kako je moguće da se radi o nekom drugom kukcu iz porodice  Vespidae (ose), no ta porodica sadrži preko 5000 vrsta. Jedina relevantna potvrda japanskog stršljena u Hrvatskoj bila bi identifikacija od strane specijalista – entomologa. To je jedina ispravna procedura.

Ulovljeni primjerak kukca može se dostaviti nekome od domaćih stručnjaka iz područja entomologije, a prva adresa je Hrvatsko entomološko društvo, Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ulica cara Hadrijana 8/A, 31 000 Osijek. Primjerak je moguće i dostaviti u Centar za zaštitu bilja, HAPIH, Gorice 68b, 10 000  Zagreb.  Kako se radi o kukcu koji nije vezan uz poljoprivredu, svakako preporučamo Hrvatsko entomološko društvo.  

Japanski stršljen inače spada u invazivne strane vrste u širem smislu te nije izravno vezan uz poljoprivredu i šumarstvo. Za invazivne strane vrste u Republici Hrvatskoj postoji stranica koju ju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, a tamo postoji on-line obrazac o dojavi potencijalne strane invazivne vrste, pa preporučamo da se obratite prvo njima, sugeriraju u svom odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede.

Stršljen,  Mamutska ili Mandarinska osa?

Ovaj odgovor donekle je umirio Lindu Žunić i mještane Silbe, posebno pčelare. Kad su vidjeli fotografije kukca neki od njih su posumnjali da se radi o tzv. Mamutskoj osi. Podsjetimo, lani u ovo vrijeme Mamutska osa je identificirana u Istri, od koje, kao i od domaćih stršljena oprez nije naodmet jer su i oni dovoljo opasni rekao je mr. sc. Nediljko Landeka voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.  

Stršljen, osa?

“Imali smo nekoliko da tako kažem lažnih prijava Azijskog stršljena. Lažnih, zato što su svi primjerci koji su dostavljeni u Zavod bili negativni. Znači radilo se o jednoj parazitskoj osi Megascolia maculata, tzv. mamutskoj osi koja se najčešće pojavljuje u svibnju i lipnju i tada zbunjuje stanovništvo. Može narasti do šest centimetara, crne je boje sa žutim pjegama na zatku. Ona međutim nije opasna, već samo zbog svoje veličine i izgleda stvara paniku i najčešće ljudi smatraju da se radi o opasnom stršljenu. Pored toga, mediji kada pišu o azijskom stršljenu objavljuju sliku mandarinske ose, velike azijske ose koja nije zabilježena na području Hrvatske i Europe”, ustvrdio je Landeka, a prenio Glas Istre.

Mandarinska osa je velika i ima narančastu glavu kao ova mamutska osa i to uglavnom unosi zabunu kod stanovništva. Azijski stršljen Vespa velutina međutim kada napokon dođe, ljudi će se iznenaditi da je to u stvari relativno mali stršljen, manji od našega, samo je tamniji, pojasnio je Landeka.


Fotoprilog


Tagovi

Silba Azijski stršljen Mamutska osa Mandarinska osa Nediljko Landeka


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas