Azijski stršljen širi se Europom i uništava oprašivače, posebice pčele

Europa se suočava s novom prijetnjom prirodnoj ravnoteži, invazivnom vrstom stršljena podrijetlom iz jugoistočne Azije. Azijski stršljen (Vespa velutina), poznat po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, širi se zapadnom Europom i predstavlja ozbiljnu opasnost za populacije oprašivača, posebice pčela, koje su ključne za funkcioniranje ekosustava i proizvodnju hrane.

Omiljeni plijen azijskog stršljena su pčele

Istraživanje koje su proveli znanstvenici Sveučilišta Exeter iz Velike Britanije otkriva zastrašujuće podatke. Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.

Od pedeset najčešće identificiranih vrsta plijena, čak 43 su kukci koji se hrane nektarom cvijeća, uključujući europsku medonosnu pčelu (Apis mellifera) i dvije vrste bumbara. Njihov nestanak može imati katastrofalne posljedice jer bez oprašivača, biljke se ne mogu razmnožavati, što dovodi do poremećaja u opskrbi hranom i mogućeg kolapsa ekosustava.

Panika na Silbi: Azijski stršljen ili Mamutska osa u vrtu Linde Žunić?

Znanstvenici upozoravaju kako se azijski stršljen brzo prilagođava, njegov izbor plijena varira ovisno o sezoni i dostupnosti, što ga čini posebno opasnim predatorom. Njegova prisutnost već je potvrđena diljem zapadne Europe, a stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju.

Znanstvenici pozivaju na zajedničku akciju

"Vrijeme curi, potrebna je zajednička akcija“, poručuju znanstvenici, pozivajući građane, posebno vrtlare i pčelare, da nauče prepoznati azijskog stršljena i prijave svako uočeno gnijezdo nadležnim službama.

Podsjećaju i na poznatu Einsteinovu izreku: "Ako pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku preostaju još četiri godine života.“ Iako je izjava simbolična, poruka je jasna: bez pčela nema ni budućnosti za čovječanstvo.