176 najvećih odnijelo četvrtinu potpora!

Nakon što je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na svojoj web stranici objavila popis korisnika potpora isplaćenih u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, napravili smo i statističku analizu koju smo objavili na stranicama Agrokluba.

Klik na: Statistička analiza isplaćenih potpora 2013.

Što nam govore podaci?

Gorka istina o potporama

Mali dio korisnika prima veliki dio potpora. To i je ugasilo veliki broj obiteljskih gospodarstava. Takva politika je socijalno neosjetljiva, ali i ekonomski neisplativa.

Izravna plaćanja čine dakle 72.2 % sveukupnih potpora, dok ostali modeli potpora iznose 27.8 %.

Prikaz odnosa broja gospodarstava i iznosa potpora u kunama (izravna plaćanja i ostali modeli potpora) pokazao je kako je opet, sada već tradicionalno, najviše gospodarstava dobilo najmanje količine potpora, dok je četvrtina završila kod onih s najvećim površinama. Upravo na tu katastrofalnu činjenicu upozoravaju mnogi stručnjaci danas, kada imamo najneravnomjerniji i za poljoprivrednu proizvodnju, najneučinkovitiji model potpora u Europi.

Drastičan pad iznosa isplaćenih potpora!

Nije li nelogično da je 16,4 % sveukupnih potpora (oko 390 milijuna kuna) raspodijeljeno na samo 78,4 % gospodarstava, a da 21,6 % njih dobiva čak 83,6 % potpora (milijardu i 980 milijuna kuna)?

U odnosu na prošlu godinu, bilježimo drastičan pad ukupnog iznosa isplaćenih potpora.

U 2013. godini isplaćeno je 1,709,443,456 kuna izravnih plaćanja (+ ostali modeli potpora koji iznose 658,351,296 kuna; što je sveukupno 2,367,794,752 kuna), za razliku od 2012. kada je isplaćeno 2,270,140,672 kuna izravnih plaćanja (+ ostali modeli potpora od 729,755,264 kuna; što sveukupno daje 2,999,895,936 kuna), s tim da se broj gospodarstava koji su u sustavu potpora ove godine i povećao na sveukupno 154,264 (od toga u sustavu izravnih plaćanja njih 95,149).

Dakle, u 2013. je isplaćeno 632,101,184 kuna potpora manje nego godinu prije, dok je u sustavu potpora, za razliku od 2012., sada 32.970 gospodarstava više, a koja sada raspolažu s još manje novca.

Raspored potpora neravnomjerniji nego ikada prije!

Mali dio korisnika prima veliki dio potpora. Kategorija socijalnih slučajeva u poljoprivredi drastično se povećava! To i je u zadnjih nekoliko godina ugasilo veliki broj obiteljskih gospodarstava. Prošle godine je u kategoriji socijale bilo 67 % (81.000) OPG-a, a ove godine se pridružilo još 40.090 poticaja gladnih proizvođača. U 2013. je dakle, sveukupno čak 121,090 gospodarstava (78,4 % njih koji su u sustavu potpora) dobilo manje od 10,000 kuna potpora godišnje.

U 2013. je isplaćeno oko 632 milijuna kuna potpora manje nego godinu prije.

Sramotno je da je 16,4 % sveukupnih potpora (oko 390 milijuna kuna) raspodijeljeno na čak 78,4 % gospodarstava u sustavu potpora. To znači da 21,6 % gospodarstava dobiva 83,6 % potpora (oko milijardu i 980 milijuna kuna)!

25,876 gospodarstava dobilo je između 10,000 i 50,000 kuna; 6,289 njih dobilo je od 50,000 do 200,000 kuna; a 831 gospodarstvo dobilo je između 200,000 i milijun kuna godišnje.

176 najvećih gospodarstava dobilo je četvrtinu svih potpora!

176 gospodarstava dobilo je iznad milijun kuna potpora. Nekolicina velikih povuklo je dakle kapital od 571 milijuna 803 tisuće i 637 kuna, što je, ako pogledamo brojke, nešto više od jedne četvrtine svih potpora (uključujući izravna plaćanja i ostale modele potpora), baš kao i lani. Dohodak je ugrožen kao nikad dosad. Mala manjina ima u posjedu sve zemljište i sve potpore. Kao mala zemlja, to si ne smijemo dopustiti.

Prosječan iznos poticaja po gospodarstvu također je u padu i u 2013. iznosi 17,966 kuna, dok je u 2012. iznosio 25,430 kuna. Uspoređujući isplate potpora po županijama, Osječko-baranjska županija vodi sa 370,269,146 kuna izravnih plaćanja.

Kako je, prema našim izvorima, Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo neke od temeljnih prijedloga Udruge Život, vedra budućnost se ipak smiješi malim i srednjim gospodarstvima, pa će, nadajmo se, u EU krenuti putem Zajedničke poljoprivredne politike koja ohrabruje (a ne zatire) osnaživanje dohotka manje konkurentnih, na kojima počiva poljoprivredna proizvodnja, ali i život jednog sela.

Foto: depositphotos.com